'OD IMAGINACIJE DO ANIMACIJE'

Drski, sarkastično zafrkantski, filozofski slojeviti i djetinje dobroćudni: MSU otvorio izložbu posvećenu Zagreb filmu

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 31.01.2020 17:54
  • Objavljeno 31.01.2020 u 10:57
Izložba 'Od imaginacije do animacije - šest desetljeća Zagreb filma' bit će otvorena do 14. lipnja

Izložba 'Od imaginacije do animacije - šest desetljeća Zagreb filma' bit će otvorena do 14. lipnja

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Velika retrospektivna multimedijska izložba na kojoj se predstavlja dosadašnje djelovanje Zagreb filma otvorena je u četvrtak u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) pod nazivom 'Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma'.

Početkom 21. stoljeća imamo čast živjeti u nikad rascjepkanijem, ali i nikada globalnijem selu, 'multiversu digitalnog overkilla' u kojemu 'digitalna i tehnološka revolucija naglavačke obrću samu narav društva, time i produkcijsku logiku, estetiku i načine konzumiranja svih audiovizualnih sadržaja, tako i animiranog filma. Kako nam u navedenom kontekstu može djelovati ova izložba', pita jedan od njenih autora, Simon Bogojević Narath.

'Animirani filmovi proizvedeni tijekom druge polovice 20. stoljeća u Zagrebu, u Hrvatskoj i Jugoslaviji su zaista bili neočekivani tsunami. Činjenica jest da su u to - sada pradavno vrijeme, ti drski, anarhoidni, egzistencijalistički, sarkastično zafrkantski, subverzivni, mučni i veseli, filozofski slojeviti i djetinje dobroćudni filmovi poharali naš svijet, postali dio opće filmske kulture i da su aktivno sukreirali naš današnji, hrvatski kulturni identitet', piše Bogojević Narath u tekstu uz izložbu 'Od imaginacije do animacije - šest desetljeća Zagreb filma', otvorenoj u zagrebačkom MSU 30. siječnja.

'Reducirana animacija'

Studio za crtani film osnovan je 1956. pod okriljem Zagreb filma i tada započinje intenzivno razdoblje razvoja umjetničke animacije.

Prva generacija autora čija su imena upisana zlatnim slovima u povijest Zagrebačke škole crtanog filma bili su Dušan Vukokotić, Nikola Kostelac, Vatroslav Mimica i Vladimir Kristl, a ubrzo im se priključuju nove snage Borivoj Dovniković Bordo, Boris Kolar, Ivo Vrbanić, Zlatko Bourek, Zlatko Grgić, Zvonimir Lončarić, Vladimir Jutriša, Aleksandar Marks, Branko Ranitović, Pavao Štalter, Dragutin Vunak, Nedeljko Dragić, Ante Zaninović, Zdenko Gašparović, Milan Blažeković.

U Studiju za crtani film animacija je često na ironičan ili satiričan način progovarala jezikom apstrakcije o ljubavi, samoći, otuđenosti ili pak životu u velegradu. U tehnološkom smislu primjenjivana je 'reducirana animacija' u oblikovanju likova, anatomskih elemenata i pokreta koju je karakterizirao manji broj faza.

Dok je Walt Disney animiranim filmovima postizao imitaciju stvarnosti u 1500 do 2000 celova u minuti, zagrebački autori su sa 600 do 800 celova kreirali transformaciju stvarnosti.

Na otvaranju je, uz Bogojevića Naratha i autorice izložbe Vesnu Meštrić i Snježanu Pintarić, bio i Vinko Brešan, ravnatelj Zagreb filma.

'Hrvatska ima velikih umjetnika, književnika, slikara, ali nitko od njih nije promijenio povijest svjetske književnost ili likovne umjetnosti, jedino je Zagrebačka škola crtanog filmapromijenila povijest animiranog filma. Ti su genijalni autori za animirani film napravili ono što su Beatlesi napravili za rock'n'roll', rekao je.

'Tko god da piše povijest animiranog filma, ne može zaobići Zagrebačku školu. Možemo biti ponosni da su gotovo sva djela nastala pod okriljem Zagreb filma, to je nešto što trebamo uvijek isticati i slaviti', ustvrdio je Brešan.

'Pa to je Zagrebačka škola crtanog filma!'

'Tradicija animiranog filma u našoj zemlji iznimno je duga i povjesničari filma uzimaju 1922. kao početak rada na ovoj složenoj umjetničkoj vrsti, kad je Sergije Tagatz izradio svoje dvije animirane reklame. Bio je to početak koji je doveo do relativno opsežne produkcije reklamnih filmova u MAAR TON – filmskoj reklami koja je između 1932. i 1936 okupila znatan broj vrsnih crtača. Posebnu sklonost za ovu vrstu filmova, blisku uporabi trika u filmu, pokazali su pioniri hrvatskog filma Viktor Rybak, Oktavijan Miletić, Srđan Krizman i drugi.

Pravi zamah u radu na animiranom filmu započinje zahvaljujući radu hrvatskih karikaturista lista Kerempuh i smatra se da je glavni pokretač proizvodnje animiranih filmova naš uvaženi publicist i redatelj Fadil Hadžić. Začetnici hrvatskoga crtanog filma poznata su braća Walter i Norbert Neugebauer koji su iz područja stripa ušli u animirani film.

Pedesetih godina prošlog stoljeća snimljeni su poznati animirani filmovi 'Veliki miting', 'Začarani dvorac u Dudincima', 'Kako se rodio Kićo' i 'Revija na dvorištu'. Iako ovo razdoblje možemo smatrati pionirskim, u kojem naši animatori nastoje oponašati Disneyjevu školu crtanog filma, već prvi filmovi pokazuju iznimnu originalnost, prije svega na tematskoj razini, unoseći nove teme do tada potpuno nepoznate u svjetskoj animaciji – političku satiru, kao i teme iz svakodnevnog života.

Prvo veliko priznanje dobiva film 'Samac' Vatroslava Mimice osvojivši 1958. godine Grand Prix u Veneciji. Poznato je da je prilikom projekcije izbora animiranih filmova Zagreb filma na festivalu u Cannesu veliki povjesničar filma Georges Sadoul nakon projekcije filmova uzviknuo: 'Pa to je Zagrebačka škola crtanog filma!'

Skupina od oko 17 autora, svaki sa svojim izvornim i osebujnim rukopisom, stvorili su u razdoblju do 1978. oko 400 iznimno vrijednih animiranih djela koja su dobila najveća priznanja na svim priznatim festivalima u svijetu.'

- Iz teksta Carmen Lhotke, 'Zaštita i restauracija filma'

Jedan od istaknutijih autora tog vremena, Borivoj Dovniković Bordo, koji je također bio na otvorenju izložbe, uz još neke od doajena iz najslavnijeg perioda poput Pavla Štaltera i Nedjeljka Dragića, podsjetio je kako su danas već legendarna djela nastala 'u zemlji koja je odlučila posvetiti sredstva kulturi, osobito nakon što je prekinula sa Staljinom'.

'Kada smo se pojavili na inozemnoj sceni svi su se čudili da su ti naši filmovi nastali u zemlji koja je u komunizmu, a ne u kapitalizmu', dodao je.

Posjetitelji mogu pogledati oko 150 izabranih animiranih filmova, a izložba uključuje i nekoliko kutaka za djecu koja mogu uživati u crtićima

Posjetitelji mogu pogledati oko 150 izabranih animiranih filmova, a izložba uključuje i nekoliko kutaka za djecu koja mogu uživati u crtićima

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Na izložbi dominiraju, dakako, sami animirani filmovi, izbor njih oko 150 koje se može pogledati na četrdesetak TV ekrana u MSU, u potpisu Pavla Štaltera, spomenutog Borivoja Dovnikovića, Zlatka Boureka, Nedeljka Dragića, Borisa Kolara, Aleksandra Marksa, Vladimira Jutriše, Zdenka Gašparovića, Joška Marušića, Krešimira Zimonića i drugih.

Istaknuto mjesto pritom ima 'Surogat' Dušana Vukotića iz 1961., prvi animirani film izvan SAD-a koji je 1962. osvojio Oscara za najbolji crtani film, a prestižni kipić posjetitelji mogu vidjeti na izložbi, uz Vukotićevu knjigu snimanja.

Oscar Dušana Vukotića za 'Surogat'

Oscar Dušana Vukotića za 'Surogat'

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

'Surogat' je osvojio i brojne druge velike nagrade na festivalima u Beogradu, Bergamu, Corku, San Franciscu, Oberhausenu itd., postajući najnagrađivanijim hrvatskim filmom svih vremena. Taj desetominutni crtić za odrasle, o neobičnom trokutastom debeljku koji dođe na plažu i sve što mu treba sam napuše, pa tako napuše i vlastitu partnericu, nastao je u skromnim prostorijama Studija za crtani film Zagreb filma u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, koji je rekreiran u sklopu izložbe u MSU, pa posjetitelji mogu pogledati autentične strojeve, Steenbeck montažni stol iz 1970-ih, za montažu i pregled 16mm i 35mm materijala, ili pak animatorski-fazerski stol, za izradu glavnog crteža, animacije i faziranje (pokret).

  • +26
  • +23

Zagreb film

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Dio izložbe fokus stavlja i na najuspješniji projekt Zagreb filma, animiranu humorističnu seriju 'Profesor Baltazar', snimanu od 1967. do 1978. Ukupno ima 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta. Otac lika je Zlatko Grgić, a u cijelom projektu sudjelovala je ekipa od 20 ljudi među kojima su se isticali Ante Zaninović, Pavao Štalter, Boris Kolar, Milan Blažeković i Zlatko Bourek, uz glazbu Tomice Simovića. Simpatičnom znanstveniku, koji rješava probleme svojih sugrađana uz pomoć mašte i pozitivne energije, ime je dao Štalter.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Tu su, naravno, i 'Mali leteći medvjedići' čija je produkcija u suradnji s Cinegroup Canada, počela 1988. i trajala deset godina. Na izložbi se, među ostalim, može vidjeti i Oxberry vertikalna kamera za animaciju iz 1980-ih, koju je Cinegroup prodala Zagreb filmu za potrebe snimanja ovog slavnog crtanog serijala koji je, osim u Hrvatskoj i Kanadi, bio popularan i u stotinjak drugih država.

Autori i začetnici letećih medvjedića su Pero Kvesić, Dušan Vukotić i Neven Petričić, a scenarij je razradio Jean-Pierre Liccioni pod redateljstvom Jeana Saraulta i kasnije Michela Lemirea. Snimljeno je 39 epizoda u trajanju od dvadesetak minuta, a prema svima poznatoj pjesmi iz špice, medvjedići u skrivenom šumarku žive u skladu i slušaju savjete starog i mudrog medvjeda Platona i sove Grge. Glavna tema i poruka je nužnost očuvanja okoliša, a Dadi, Tini, Jasmini, Jošku i ostalima u očuvanju zajedništva i ekološke ravnoteže često na putu stoje lasice Smradac i Smucalo.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Osim animiranih filmova, izložba u MSU uključuje i dokumentarne i igrane uratke Zagreb filma, koji će se prikazivati u dvorani Gorgona, a svaki mjesec, do lipnja, dokad traje izložba, u posebnom dijelu njenog postava, nazvanom 'Gallery', prema jednominutnom filmu Zlatka Pavlinića, predstavljat će se opus određenog autora i teme koje su obilježile šest desetljeća animiranih uspjeha Zagreb filma. Prvi na redu je Pavao Štalter.

Brojni crteži, skice, celovi i autentični predmeti iz arhiva i privatnih zbirki na izložbi su, osim toga, povezani i s umjetničkim djelima iz zbirki MSU-a, domaćih i inozemnih autora tog doba, a predstavljena je i nova generacija autora animiranih filmova, poput Danijela Žeželja, Nicole Hewitt, Daniela Šuljića, Irene Jukić Pranjić, Livija Rajha, Marka Tadića, Darka Bakliže, Dušana Gačića i drugih. Prikazuju se, među ostalima, 'Fibonaccijev kruh' Danijela Žeželja iz 2012., o životnoj rutini jednog pekara ispričanoj u crno-bijelim geometrijskim uzorcima, potom 'Probudi me' Dee Jagić iz 2015., o dječaku koji se budi na nepoznatom mjestu i krene u potragu za svojim psom i kućom te 'Oni žive noću' Gorana Trbuljaka iz 2016., o žoharu koji žarko želi poboljšati svoje letačke vještine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!