Zagrebačko kazalište mladih kao svoju sljedeću premijeru najavljuje, u petak 22. svibnja, dramu Vještice iz Salema koju po kanonskom tekstu Arthura Millera redatelj Oliver Frljić postavlja kao izrazito aktualan izvedbeni događaj koji problematizira mehanizme kolektivne paranoje, proizvodnje neprijatelja i društvenih pritisaka, otvarajući prostor za propitivanje odnosa između povijesne alegorije i suvremenog političkog trenutka.

Nakon zapaženog uspjeha kazališne duologije Braća Karamazov prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, Frljić se u ZKM-u okreće drami koja je nastala u osjetljivom razdoblju američke političke povijesti kao odgovor na makartističke progone, čitajući je u aktualnom političkom ključu.

Dramaturg Marin Lisjak u najavi predstave upozorava na očekivanja koja uvijek prate Millerov tekst. "Gdje god se postavljale, prvo što Millerove Vještice iz Salema dočeka je očekivanje da se jasno odrede prema sada i ovdje. Ako se njegova višestruko kodirana alegorija tada obrušila na makartizam, mahnite progone i kolektivne paranoje, gdje toga danas ima? Salem je američka selendra iz prapovijesti – nećemo se valjda s time uspoređivati? Kad smo to zadnje vidjeli da izmišljanje neprijatelja i laž konstituiraju zajednicu? Kakve vještice danas… nemojte."

Radnja drame smještena je u drugu polovicu 17. stoljeća, u puritansku zajednicu u američkom Massachusettsu, gdje niz optužbi za vještičarenje pokreće spiralu straha, denuncijacija i institucionalnog nasilja. Millerova alegorija pritom jasno upućuje na političku klimu pedesetih godina 20. stoljeća, obilježenu antikomunističkom histerijom koju je predvodio senator Joseph McCarthy.

U širem tematskom okviru drama otvara pitanja zloupotrebe političke moći, urušavanja moralnog integriteta i manipulacije strahom, zbog čega i danas ostaje jedan od najizvođenijih i najinterpretiranijih dramskih tekstova 20. stoljeća. U Frljićevoj režiji, poznatoj po provokativnim i društveno angažiranim čitanjima klasike, ovaj će komad poslužiti kao polazište za novo scensko promišljanje odnosa između pojedinca, zajednice i mehanizama moći.

U predstavi glume Milivoj Beader, Hrvojka Begović, Dado Ćosić, Ivan Jurković, Ugo Korani, Adrian Pezdirc, Nikolina Prkačin, Petra Svrtan i Linda Begonja.

Frljić je redatelj, prevoditelj i autor adaptacije (u suradnji s dramaturgom Marinom Lisjakom), scenograf je Igor Pauška, kostimografkinja Belinda Radulović, oblikovatelj videa Ivor Tamarut, oblikovatelj rasvjete Marino Frankola, oblikovatelj zvuka Jan Kozumplik, a autor kiparskih radova Branimir Boban.