Hrvatsko narodno kazalište Split i Umjetnička akademija u Splitu premijerno su u srijedu u HNK Split izveli glazbeno-scensko djelo „Dubravka“ Jakova Gotovca prema motivima Ivana Gundulića, vraćajući nakon više od 70 godina jedno od ključnih djela hrvatske baštine na splitsku pozornicu.
Glazbeno-scensko djelo „Dubravka“ izvedeno je u režiji Gorana Golovka, pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija, uz kostimografiju Mladena Radovnikovića, kao velika koprodukcija Hrvatskog narodnog kazališta Split i Umjetničke akademije u Splitu.
Projekt je okupio profesionalni ansambl HNK Split, studente i profesore Umjetničke akademije te mlade umjetnike različitih odsjeka Akademije, potvrđujući važnost suradnje obrazovnih institucija i profesionalne kazališne scene.
Riječ je o prvom izvođenju „Dubravke“ u Splitu nakon 1953. godine, a organizatori ističu kako je to ujedno i prvo uprizorenje toga djela u Hrvatskoj u 21. stoljeću. U projektu je sudjelovalo oko 80 studenata, dok je dodatnih 15 studenata sudjelovalo u izradi vizualnog identiteta predstave.
V.d. intendanta HNK Split Božo Župić rekao je kako je riječ o projektu kojim se zaokružuje obilježavanje godine posvećene Jakovu Gotovcu i Ivi Tijardoviću.
"Nakon 6. svibnja 1953. godine drago mi je da je ovaj projekt uspio. Nije bilo lako zbog brojnih obveza i produkcije, ali uspjeli smo realizirati ono što smo planirali", rekao je Župić.
V.d. ravnatelja Opere HNK Split Frano Igor Barović istaknuo je kako „Dubravka“ i danas snažno govori o identitetu i slobodi.
"Dubravka se nakon više od sedam desetljeća vraća na pozornicu HNK Split u svom izvornom obliku kao djelo koje govori o identitetu, slobodi i kulturnoj baštini. Gotovac je prepoznao snagu Gundulićevih stihova i pretvorio ih u trajni simbol hrvatske kulturne svijesti", rekao je Barović.
Dekanica Umjetničke akademije u Splitu Miona Miliša istaknula je važnost dugogodišnje suradnje Akademije i HNK Split, istaknuvši kako studenti kroz ovakve projekte dobivaju priliku za izravno sudjelovanje u velikim kazališnim produkcijama.
Dirigent Veton Marevci rekao je kako je cilj projekta bio povezati različite generacije umjetnika u zajedničkom stvaranju „vrhunskog umjetničkog proizvoda“.
Redatelj Goran Golovko kazao je kako je predstava nastala kroz suvremeno čitanje Gundulićeve predloške te da je zbog zahtjevnosti arhaičnog jezika i ograničenog vremena rada razvijen poseban dramaturški pristup.
„Odlučili smo kreirati vlastiti dramaturški materijal inspiriran tekstom, uz postmodernu estetiku i suvremeni kazališni izraz koji će biti blizak današnjoj javnosti i mlađim generacijama“, rekao je Golovko.
Pročelnica Odsjeka za glazbenu umjetnost UMAS-a Ivana Tomić Ferić ocijenila je kako je riječ o „Dubravki 21. stoljeća“, istaknuvši važnost Gotovčeva opusa za hrvatsku glazbenu i kazališnu baštinu.