INTERVJU: EMINA VIŠNIĆ, direktorica EUROPSKE PRIJESTOLNICE KULTURE

O Rijeci će se u Europi pričati godinama

  • Autor: L.P.
  • Zadnja izmjena 15.04.2019 17:20
  • Objavljeno 15.04.2019 u 17:17
  • +2

Emina Višnić, prva dama Europske prijestolnice kulture

Izvor: Promo fotografije / Autor: Petar Fabijan

Nedavne burne reakcije javnosti na promotivni spot Dalibora Matanića 'Rijeka – luka različitosti' još jednom su skrenule pozornost na projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture

Do svečanog otvaranja 1. veljače 2020. ostalo je još manje od 300 dana pa smo potražili Eminu Višnić, direktoricu TD RIJEKA 2020 koje vodi brigu o ovom velikom kulturnom projektu.

Je li vas iznenadila reakcija javnosti na Matanićev spot?

Nije, očekivala sam da će spot izazvati reakcije i raspravu, što je i svrha jednog takvog promotivnog spota. Već u prvih tjedan dana od postavljanja na YouTube, odgledan je respektabilnih 100.000 puta što je daleko više od spotova drugih gradova koji su nosili tu prestižnu titulu. Spot je u skladu s duhom Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture i jasno promovira vrijednosti koje su utkane u našu programsku koncepciju i koje se reflektiraju kroz naš program.

Koje su to vrijednosti?

Prije svega hrabrost, neobičnost, progresivnost i ambicioznost. Podsjećam da je naš kulturni i umjetnički program konceptualno određen trima temama, a to su voda, rad i migracije. One se vezuju uz identitet Rijeke, ali se promišljaju na način da su relevantne u širem, europskom okruženju. Međusobno se teme isprepliću i stvaraju – 'luku različitosti'.

Emina Višnić, inače rođena Riječanka, u luku različitosti vratila se u siječnju 2017. kada je preuzela vođenje projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture. Kulturnoj javnosti Višnić je dobro poznata. Prije povratka u Rijeku bila je ravnateljica ustanove POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade (Zagreb). Bila je potpredsjednica Izvršnog odbora europske zagovaračke mreže Culture Action Europe (Bruxelles), predsjednica Upravnog odbora Zaklade 'Kultura nova', članica Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse pri Ministarstvu kulture te umjetnička savjetnica za komplementarne djelatnosti pri Hrvatskom audiovizualnom centru. Radila je i u platformi Clubture, Savezu udruga Operacija Grad, net.kulturnom klubu [mama] pri Multimedijalnom institutu te za UrbanFestival udruge BLOK. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost te je studirala teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završila je Summer International Fellowship Program pri DeVos Institute of Arts Management at the Kennedy Center (Washington, DC).

Imate bogato iskustvo u radu na kulturnim projektima. Kako iz te perspektive vidite projekt Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture?

Riječ je nesumnjivo o najvećem kulturnom projektu u Hrvatskoj posljednjih tridesetak godina. Vođenje projekta s kakvim se nismo do sada susretali velik je izazov, ali i prilika za afirmaciju. Intenzivno radimo ne samo na pripremi programa, nego i na uključivanju zajednice, širenju publike i povezivanju partnera, jer bez njih projekt ne bi mogao postići dugoročne rezultate. Moj prethodni rad u različitim kulturnim mrežama u zemlji i Europi te na suradničkim projektima bitno mi pomaže osobito što se tiče upravljanja velikom mrežom partnera koja čini temelj programa i organizacije ovog projekta.

Po čemu će Rijeka biti drugačija prijestolnica kulture od svojih prethodnika?

Ne postoji model koji bi mogli kopirati. Iako svaka prijestolnica ima zadani okvir, ona je posebna jer je svaki grad u kojem se događa poseban. Zato i program treba biti originalan i relevantan, ne samo za ljude u našoj zemlji i gradu, već i šire, kako bi nas Europa prepoznala i upamtila. Naš će program zato dati jednu posebnu interpretaciju velikih europskih tema, kao što su migracije, razvoj gradova ili europska kulturna raznolikost, a istovremeno će Europi kroz posebni objektiv umjetničkih i kulturnih projekata ispričati priče o Rijeci i županiji te predstaviti cijelu zemlju u jednom drugačijem svjetlu.

Polako se bližimo 2020. godini koju osobito Riječani željno i znatiželjno iščekuju. Možete li nam otkriti neki detaljčić koji će činiti dio programa svečanog otvorenja?

Mogu vam obećati da će program svečanog otvorenja biti nešto jedinstveno, a prije svega velika proslava za sve. Očekujemo da će u njemu sudjelovati ne samo brojni Riječani već i mnogi posjetitelji našeg grada. Naše otvaranje smješteno je u vrijeme karnevala, koji je jedna od najvažnijih tradicija našeg kraja, a glavni program otvaranje bit će 1. veljače 2020. i to na lokaciji naše luke. Sve ostalo ostaje strogo čuvana tajna.

Možete li nam otkriti neke dijelove programa? U javnosti se najčešće spominje brod Galeb, odnosno kašnjenje njegove obnove.

Galeb je samo jedan segment infrastrukture koji izaziva velik interes, posebno u stranim medijima, ali program je mnogo više od toga. Sama izložba, odnosno stalni postav na Galebu, kao i izložba u Palači Šećerane, koju priprema Muzej grada Rijeke činit će dio bogate kulturne ponude koju će Rijeka od svečanog otvorenja pa sve do službenog zatvaranje krajem veljače 2021. ponuditi ne samo svojim građanima nego i brojnim posjetiteljima te će ostati iza nas kao trajna vrijednost.

Rijeka će kroz cijelu godinu nuditi brojna događanja za jako različite publike: vrhunske operne i kazališne predstave, festivale, glazbene programe, umjetničke i arhitektonske instalacije u javnom prostoru, povijesne i umjetničke izložbe, atrakcije bazirane na novim tehnologijama, posebne programe namijenjene djeci, ulične performere i zabavljače… i još mnogo toga. No naša prijestolnica kulture ne staje na granicama grada Rijeke, već se širi po cijeloj Primorsko-goranskoj županiji, primjerice kroz niz festivala susjedstava te „muzej na otvorenom“ Lungomare koji na 10 lokacija obale i otoka postavlja nove radove renomiranih europskih umjetnika koji će na tim mjestima ostati kao trajna ne samo kulturna, nego i turistička vrijednost.

Što je u planu na brodu Galeb?

Brod Galeb će postati brod-muzej, jedan od rijetkih takvih primjera u Europi. Glavninu sadržaja činit će posebno dizajniran postav izložbe koji će na zanimljiv i suvremen način ispričati priču o neobičnoj povijesti i brojnim avanturama Galeba, dok će najveća paluba broda biti nova gradska ljetna pozornica. Pored toga na brodu su planirani i ugostiteljski sadržaji te smještajni kapaciteti.

Možete li ipak najaviti za Tportal neka događanja?

Prije svega iskoristila bih priliku najaviti nekoliko važnih uvodnih događanja već ove godine. Tako već 23.5. u predivnom perivoju Guvernerove palače gostuje virtuozna britanska gitaristica i kantautorica Anna Calvi, u sklopu ciklusa Furioza, koji promovira ženske bendove i glazbenice. Sa završetkom školske godine na dva tjedna Rijeka postaje grad djece i svih onih koji se tako osjećaju i koji će uživati u bogatom programu festivala Tobogan. Početkom rujna očekuje nas novo prošireno izdanje festivala etno glazbe i gastronomije Porto etno, a 12. rujna, točno 100 godina nakon što je D'Annunzio zauzeo Rijeku, u Pomorskom i povijesnom muzeju otvorit će se intrigantna izložba 'D'Annunzieve mučenice'. U listopadu će se u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti održati završna izložba velikog europskog projekta 'Riskiraj promjenu' na temu migracija.

Što se tiče 2020. godine, program ćemo objaviti u rujnu ove godine. Kako bismo ponudili što raznolikiji program, upravo je zatvoren još jedan dodatan poziv na koji je pristiglo jako puno novih prijedloga od kojih ćemo izabrati one koji će se najbolje uklopiti u službeni program EPK. Od potvrđenih programa, za Tportal mogu izdvojiti primjerice projekt HNK Ivana pl. Zajca 'ReCallasMedea' koji povezuje tradicionalnu formu opere sa suvremenim tehnologijama i robotikom, i to u interakciji s publikom.

Što je s kazališnim programom? Dosta se pričalo o vašem razlazu s Oliverom Frljićem.

Redatelj Oliver Frljić sudjelovao je u definiranju programa EPK od samog početka i tu je dao jako bitan doprinos. I nakon što je napustio mjesto intendanta Zajca, s njim smo surađivali, kao s umjetničkim voditeljem dijela kazališnog programa u sklopu programskog pravca Doba moći. Kao što smo već objasnili javnosti, razišli smo se nekoliko mjeseci prije nego što je to bilo planirano zbog neslaganja oko jedne od produkcija, te je on, koliko mogu pratiti, iznimno uspješno nastavio sa svojom karijerom u inozemstvu. Umjetničko vođenje tog programa preuzelo je Kazalište, na čelu s našim renomiranim dramaturgom, opernim redateljem te teatrologom i znanstvenikom, Marinom Blaževićem. Kazališni program 2020. bit će iznimno zanimljiv, a posebno možemo izdvojiti novu međunarodnu produkciju 'All the Good' svjetski poznate skupine Needcompany koja je nedavno nastupila u Rijeci s predstavom 'The Blind Poet' kojom smo našu publiku htjeli upoznati s radom ove iznimno značajne kazališne skupine.

Očekujete li da će program privući i strane goste u Rijeku?

Apsolutno. Računamo s velikim brojem posjetitelja iz različitih zemalja Europe, a o velikom interesu svjedoči i naš vrlo uspjeli nastup na najvećem svjetskom turističkom sajmu, ITB-u u Berlinu. Ciljamo na one goste kojih je sve više koje koji traže kulturne sadržaje i autentično iskustvo, a ne samo sunce i more. Rijeka promovira suvremeniji, kvalitetniji i održiviji oblik turizma, koncept prihvaćen u naprednim zemljama poput Danske, u kojem se posjetitelji ne vide kao bezlične mase, nego kao naši privremeni sugrađani koji će se u gradu ugodno osjećati, koji će htjeti istraživati zanimljiva mjesta Kvarnera i Gorskog kotara i tamo susresti prave žive ljude i njihove živote, posebno kreirane umjetničke instalacije, uživati u specifičnim kulinarskim proizvodima naše regije, a ne u tipičnoj turističkoj konfekciji koja se može pronaći bilo gdje drugdje.

Koliko je ljudi uključeno u pripreme projekta?

U samom poduzeću je zaposleno nešto više od 50 djelatnika, ali važno je reći da projekt uključuje sve riječke institucije, brojne organizacije i različite druge partnere, poput Sveučilišta, Turističke zajednice, nogometnog kluba Rijeka, kao i različitih poduzeća organiziranih u Poslovni klub PartneRI. Tu su naravno i brojni građani koji su aktivno uključeni kroz naš program '27 susjedstava' i druge programe vezane uz naš središnji prostor 'RiHub' te kao volonteri na našim brojnim događanjima. Naravno, tu je i gradska i županijska uprava te uprave mnogih gradova i općina, koji imaju iznimno bitnu ulogu u projektu, državna ministarstva i institucije i brojni drugi. Da bi ovaj projekt uspio, potrebno je da se, na razne načine, uključi veliki broj ljudi. Smatramo da smo na dobrom putu jer već sada bez sumnje možemo procijeniti da je već u ovom trenutku u sam projekt uključeno više stotina ljudi.

Je li zatvorena financijska konstrukcija projekta?

Infrastrukturni proračun projekta potpuno je zatvoren i njega čine strukturna ulaganja iz EU fondova i lokalna komponenta. Operativni proračun, odnosno onaj koji se odnosi na program, marketing i komunikacije te organizaciju stabilno je postavljen s glavnim ulaganjima nositelja titule, Grada Rijeke kao i Vlade RH, od kojih će svaki u razdoblju od 2016. do 2021. uložiti 10 milijuna eura. Također, bitan udio u financiranju aktivnosti koji se provode u Gorskom kotaru i na Kvarneru od strane Primorsko-goranske županije i brojnih gradova i općina koje sudjeluju u projektu. Ta sredstva čine osnovu financijske konstrukcije. Tu je i dio već osiguranih sredstava putem natječaja iz programa Europske unije te pojedinih ambasada, s kojima uskoro očekujemo finalizirati dogovore vezane uz program 2020. godine. Što se tiče ulaganja iz privatnog sektora, u tijeku su razgovori s različitim korporativnim partnerima, a objavili smo i poziv za pokrovitelje i dobavljače.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!