Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u petak je premijerno predstavio novu produkciju baleta Orašar, verziju Rudolfa Nurejeva, koja je jedna od najznačajnijih i tehnički najzahtjevnijih interpretacija ovoga djela, a temelji se na koreografiji Mariusa Petipae i Lava Ivanova
Kako su istaknuli iz HNK-a, najizvođeniji klasični balet na svijetu ujedno je i simbol božićne blagdanske čarolije, djetinjstva i mašte.
vezane vijesti
U Nurejevljevoj verziji, nastaloj prema adaptaciji Alexandra Dumasa, središte dramske radnje jest transformacija: svijet stvarnosti prelijeva se u svijet sna. I ova verzija se izvodi uz glazbu Petra Iljiča Čajkovskog.
'Posebnost ove verzije leži u Nurejevljevu pogledu na Hoffmannovu priču - pogledu koji spaja svjetlo i tamu, čudesno i uznemirujuće. Njegov Orašar nosi gotovo psihoanalitičku dimenziju: Klara proživljava inicijacijsko putovanje, prelazak iz djevojaštva u svijet odraslih, dok se svi oko nje - članovi obitelji, prijatelji, likovi iz njezine mašte - preobražavaju u figure njezina sna. U toj noći, izmedu stvarnosti i iluzije, Klara zapravo otkriva samu sebe', pojasnila je redateljica produkcije Aleth Francillon koja je osobno surađivala s Nurejevom.
'Naš Balet ovom izazovu pristupio je s velikom odgovornošću, ali i s entuzijazmom. Nakon 21 izvedbe Orašara, ansambl će zasigurno biti još snažniji, a publika može očekivati predstavu iznimne ljepote – produkcijski zahtjevnu, a umjetnički vrlo profinjenu, s našim baletnim ansamblom vrhunske razine', kazao je ravnatelj Baleta HNK-a u Zagrebu Massimiliano Volpini.
Ruski baletan i koreograf Rudolf Nurejev (1938.–1993.) rođen je u vlaku blizu Irkutska, a odrastao u Baškiriji gdje je počeo plesati folklor. Nakon školovanja u Sankt Peterburgu postao je solist Kirov baleta. Tijekom turneje 1961. u Parizu zatražio je politički azil u Francuskoj i započeo veliku međunarodnu karijeru. Bio je poznat po iznimnoj tehničkoj preciznosti, snažnoj scenskoj izražajnosti i uvjerenju da i muški plesači mogu biti baletne zvijezde.
Na premijernoj izvedbi ulogu Klare utjelovila je Iva Vitić Gameiro, dok Guilherme Gameiro Alves pleše ulogu Princa i Drosselmeyera. Anamarija Marković pojavila se se kao Luisa, a Yuho Yoshioka kao Fritz. Tihana Trupeljak-Bujanić nastupila je kao Majka, Dan Rus kao Otac, Azamat Nabiullin kao Djed te Petra Vargović Stanciu kao Baka.
Katarina Bužić utjelovila je Dadilju i Guvernanta, a Tetku Laura Leko. Uloga Orašara na premijeri je pripala Sethu Bromleyu Clarku, a Kralj miševa je bio Samuele Berbenni.
Vjekoslav Babić je dirigent, a umjetnički predstavnik produkcije i baletni majstor je Charles Jude. Za kostime i scenografiju zaslužan je Jérôme Kaplan, a oblikovanje svjetla potpisuje Deni Šesnić.
Hrvatska je publika prvi put vidjela Orašara u Zagrebu 1931. godine u koreografiji Margarite Froman, a kroz desetljeća zagrebački je Balet izvodio razne verzije.
Nova Nurejevljeva interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji i istodobno estetski i tehnički iskorak ansambla.
Sve izvedbe Orašara u zagrebačkom HNK-u rasprodane su u samo jednom danu, no građani će moći vidjeti izvedbu 23. prosinca na velikom platnu postavljenom ispred HNK-a na Trgu Republike Hrvatske.
