KULTURNI TURIZAM

Ne smije se ponoviti greška Muzeja krapinskog neandertalca

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 30.09.2013 18:28
  • Objavljeno 30.09.2013 u 18:28
  • +7
  • +4

Kulturni turizam

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/PIXSELL

'Ne smije se dogoditi da se u nekom gradu podigne izrazito sofisticirani muzej, kao što je Muzej krapinskog neandertalca, koji na najvišoj razini prezentira važan dio kulturnog nasljeđa, a po načinu prezentacije i primjeni suvremenih tehnologija predstavlja i muzej znanosti, a da istodobno ne izgradi odgovarajuća infrastruktura', kazala je Vesna Jurić Bulatović iz Ministarstva kulture koje, u suradnji s Ministarstvom turizma, određuje glavne strateške kulturno-turističke projekte koji bi produljili turističku sezonu i pridonijeli razvoju cijelih regija

Mogu li Maškovića han, Tematski park vučedolske kulture ili Čipkarski festival u Lepoglavi postati nove poželjne destinacije hrvatskog kulturnog turizma? Može li se za dvorac Veliki Tabor smisliti takav poslovni plan koji će omogućiti samoodrživost tog objekta? Može li kulturno i političko naslijeđe Kumrovca koje će biti zapakirano u atraktivan kulturni proizvod i oboružan marketinškim strategijama, pridonijeti razvoju lokalne zajednice?

Tim pitanjima u zadnje se vrijeme intenzivno bavi Ministarstva kulture, koje u suradnji s Ministarstvom turizma određuje glavne strateške kulturno-turističke projekte, koji bi produžili turističku sezonu i pridonijeli razvoju cijelih regija.

Sve Uprave i službe Ministarstva kulture surađuju na odabiru i razradi projekta, a cijeli proces koordinira Uprava za međunarodnu suradnju i fondove Europske unije. Zapravo, riječ je o detektiranju vrijednih i do sada zanemarenih ili nedovoljno promoviranih punktova hrvatske kulturne baštine koji imaju ogroman potencijal za razvoj kulturnog turizma.

Trenutačno je aktualno desetak strateških kulturno-turističkih destinacija širom Hrvatske, od projekata 'Vukovar – Vučedol – Ilok', osječka Tvrđa, 'Dvorci Slavonije' preko 'Tematskog parka Sinjske alke', znanstveno-istraživačkog centra Nikola Tesla u Smiljanu, Stona, Salone i Brijuna do obnove i revitalizacije 'Pet tvrđava' u kontinentalnoj Hrvatskoj i 'Kompleksa Benčić' u Rijeci, koji bi mogli postati generatori razvoja grada ili kraja u kojem se nalaze. No uz tih desetak potencijalnih kulturno-turističkih atrakcija i njihovog brendiranje, kako nam otkriva pomoćnica ministrice kulture i ekspertica za marketing u kulturi Vesna Jurić Bulatović, postoji još stotinjak projekata, koji su 'na različitim razinama obrađenosti' i na njima se paralelno radi.

Matej Grgić

Matej Grgić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić


Vesna Jurić Bulatović

'Danas je iznimno važno povezivanje kulture i turizma te zbog toga i Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma predviđaju u svojim Strategijama razvoja do 2020. staviti naglasak na razvoj strateških potencijala pojedinih kulturnih projekata i u konačnici na razvoj kulturnog turizma', naglasila je Vesna Jurić Bulatović objasnivši da su svjesni da je tu ideju nemoguće realizirati bez stručnjaka svih profila, bez dodatnih edukacija novim znanjima i vještinama, a posebno u području menadžmenta u kulturi.

'U Hrvatskoj postoji cijeli niz strateških projekata koji će kroz privlačenje novca iz Europskih fondova omogućiti gospodarski razvoj pojedinih dijelova Hrvatske', nastavlja Vesna Jurić Bulatović argumentirajući tu tvrdnju primjerom Muzeja vučedolske kulture i Arheološko-turističkog parka vučedolske kulture te Maškovića hana kod mjesta Vrana koji ispunjavaju sve uvjete da privuku turiste tijekom cijele godine i da se pozicioniraju kao pokretači razvoja i revitalizacije cijelog tog područja.

'Proteklih godina problem je bio u tome što se kulturna baština, primjerice, brojni dvorci i veliki baštinski kompleksi godinama obnavljali, ali se istovremeno nije razmišljalo o njihovoj namjeni, isplativosti, racionalnosti i održivosti, odnosno, optimalnoj iskorištenosti vlastitih resursa, o integriranom razvoju i socijalnoj inkluziji kulturne ustanove i lokalne zajednice', objašnjava Vesna Jurić Bulatović.

To konkretno znači da su mnogi kulturni programi prezentirani na nimalo atraktivan način kakav se danas u svijetu više ne primjenjuje, a pritom nije dolazilo do partnerstva s turizmom, uslugama, gospodarstvom i poduzetništvom. Također, nije se primjenjivao marketing u kulturi, koji je ipak neophodan radi kompletnog atribuiranja mogućnosti kulturnog resursa, radi dobrog razumijevanja potreba publike, posjetitelja i turista.

Iz tih razloga, često su kulturne ustanove bile nedostupne i zbog toga kulturni proizvod nije ni dolazio do publike, odnosno do tržišta.
Nova strategija Ministarstava kulture predviđa značajniju primjenu marketinga u ukupnoj organizaciji rada i funkcioniranja, odnosno daje veliko značenje menadžmentu u kulturi u hrvatskim kulturnim institucijama, što predstavlja radikalan zaokret u dosadašnjem razmišljanju.

'Međutim, održivost kulturnih ustanova u uskoj je vezi sa strategijama razvoja gradova i županija', nastavlja Vesna Jurić Bulatović. 'Ne smije se dogoditi da se u nekom gradu podigne izrazito sofisticirani muzej, kao što je Muzej krapinskog neandertalca, koji na najvišoj razini prezentira važan dio kulturnog nasljeđa, a po načinu prezentacije i primjeni suvremenih tehnologija predstavlja i muzej znanosti, a da istodobno ne izgradi odgovarajuća infrastruktura.

Naime, bez hotelskih, ugostiteljskih i drugih infrastrukturnih sadržaja turističke grupe neće ponovno posjetiti tu lokaciju bez obzira na njezinu atraktivnost'. A upravo je Hrvatsko zagorje primjer gdje i kulturna i prirodna baština, kao i bogata tradicija bavljenja kulturnim turizmom upravo kroz integrirane projekte, može u osigurati ukupan turistički i gospodarski razvoj.

'Uvijek smo govorili da kultura može biti sastavni dio ukupne ekonomije i razvoja', nastavlja pomoćnica ministrice kulture dodajući da u skladu s novim programom EU-a 'Kreativna Europa 2014. – 2020.' i općenito globalnim trendovima EU-a, kultura nije potrošnja nego se tretira kao najbrže rastuća gospodarska djelatnost, koja unatoč krizi pokazuje velik ekonomski potencijal.

'Stoga je posebno važno da se kulturni i kreativni sektor poveže ne samo s turizmom, nego i s gospodarstvom, poduzetništvom i zaštitom prirode, jer jedino tako može ostvariti dodanu vrijednost, osigurati održivi razvoj kulturnih institucija i tako unaprijediti lokalnu zajednicu', zaključila je Vesna Jurić Bulatović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!