Govoreći o stanju u nakladništvu te o položaju znanstvene knjige, udžbenika, visokom obrazovanju i znanstvenih časopisa, Divjak je istaknula da nakladnici moraju pratiti pristup znanstvenim informacijama kako se on mijenja.

'Sada je veći naglasak na multimedijske sadržaje i sadržaje koju su on line, međutim dobra znanstvena knjiga uvijek će imati prednost', rekla je ministrica podsjetivši da ministarstvo daje posebne subvencije za znanstvenu i stručnu knjigu. To iz godine u godinu povećavamo, ove godine je to oko 12 i pol milijuna kuna za knjige, odnosno 12 i pol milijuna kuna za znanstvene časopise. To je dvostruko više nego što je bilo 2012. godine i u tom smislu se razvijamo', zaključila je ministrica Blaženka Divjak dodavši kako ministarstvo ima i posebni pojačani fond za opremanje školskih knjižnica, pa stoga vjeruje da će i to također doprinijeti razvoju znanstvene i stručne knjige.

Odgovarajući prije okruglog stola na pitanje novinara osjeća li se 'zatočenicom koalicije HDZ-a i HNS-a kada je u pitanju kurikularna reforma', Divjak je naglasila kako je HNS ulaskom u koaliciju osigurao prostor da obrazovanje ne samo postane top tema već da dobije mogućnost da se postigne suglasje na razini društva.

'Ono na čemu inzistiramo je politika kontinuiteta. Mi svakako moramo imati politiku kontinuiteta, upotrijebiti ono što su stotine stručnjaka, nastavnika i profesora razvili, a to na temelju recenzije unaprjeđujemo. Kao i kod svih reformi dokumenti su najlakši dio, ono što sada slijedi je teža faza, a to je opremanje škola, edukacija nastavnika i obrazovnih sadržaja koji će se koristiti u školama', poručila je ministrica Divjak.

Na primjedbu novinara kako je na početku mandata spomenula 'što više tehnologije i što manje ideologije, no da se nakon nekoliko mjeseci ipak više bavi ideologijom', ministrica je odgvorila da se ona ne bavi ideologijom, već da radi svoj posao.

'Mi se bavimo reformskim procesima. Iduće godine pristupit ćemo sklapanju programskih ugovora s visokim učilištima, digitalni obrazovni sadržaji su nešto što svi mogu upotrebljavati u Hrvatskoj, i nastavnici i učenici. Radimo puno na tehnologiji, na kraju krajeva i uvođenje informatike za pete i šeste razrede kao obavezni predmet u idućoj godini je potvrda tomu', poručila je Divjak.

Što se tiče kurikulumskih dokumenata, oni su u fazi međunarodnih recenzija, a cilj Ministarstva je, dodala je Divjak, da se taj postupak završi u siječnju te da se nakon toga uputi poziv osnovnim i srednjim školama da se jave za pilot projekt provedbe kurikularne reforme koji će obuhvatiti između 60 i 70 škola iz svih hrvatskih županija.