Kao dom Europskog suda za ljudska prava i Europskog parlamenta, Strasbourg je gradić u koji mnogi dolaze zbog europskih pravno-političkih poslova. Ipak, uhvatite li vremena prošetati se njegovim ulicama, pogotovo bajkovitom četvrti La Petit France (Mala Francuska) i njenim prekrasnim kućicama, među kojima plove brodići po rijeci Ill, odmah vam je jasno da ondje turistima i ljubiteljima kulture, poglavito arhitekture, nipošto ne može biti dosadno.

Neovisno o tome što vas vodi u ovo mjesto na samoj granici s Njemačkom, jeste li ondje prvi put, treći ili deseti, svaki gost uvijek čuje jedan te isti prijedlog: popnite se na katedralu, čiji vidikovac pruža pogled koji ostavlja bez daha. Gotovo u svakom francuskom gradu imate barem jednu katedralu Naše Gospe, na francuskom Notre Dame, a strazburška varijanta ima nevjerojatnu graditeljsku povijest i posebna je po tome što je svojedobno postavila svjetski rekord.

Notre Dame de Strasbourg: Srednjovjekovna slikovnica od 142 metra

Lokalci joj tepaju kao 'osmom svjetskom čudu' zbog mnoštva detalja na pročelju koji je čine pravim gotičkim remek-djelom. Sa stotine skulptura na vanjskoj fasadi u solidnoj igri svjetla i sjene, strazburška turistička zajednica laska svojoj crkvenoj ljepotici kao 'slikovnici srednjeg vijeka'.

Drukčije nije ni u samoj unutrašnjosti te je zbog svojeg grandioznog oltara ili jedinstveno vjerničko mjesto ili svjetovni turistički bombon za one koji se crkvama dive isključivo iz estetskih razloga.

Sama crkva građena je od 1015. i dovršena 1439. godine. Nahvalio ju je i čuveni pisac Victor Hugo, nazvavši je 'vještom kombinacijom monumentalne veličine i delikatnosti', a do 19. stoljeća bila je sa 142 metara visine najviša zgrada 'u cijelom kršćanskom svijetu'. Još jedan razlog da se popnemo na njezin čuveni vidikovac.

Genijalno jednostavno rješenje: Analogni 'nišani' koji usmjeravaju pogled

Spiralno stubište do 'vrha Strasbourga' doista vam dočarava to kako su se zvonari u minulim vremenima uspinjali do zvona, danas elektroničkog, a svi nakon takvog pothvata mogu uživati u lokalnim kroasanima i makaronima bez grižnje savjesti.

Ova monumentalna građevina još u davnoj prošlosti dala je fantastičnu osnovu za razvoj lokalnog turizma, a moderne intervencije u prostoru učinile su ovu lokaciju sjajnim primjerom koji bi trebao biti uzor vidikovcima diljem svijeta. Uz povijesne predmete korištene u gradnji te opise povijesti na francuskom, engleskom i njemačkom, organizacija obilaska ove katedrale zaslužuje veliko priznanje.

Kompas na sredini vidikovca između dva tornja pokazuje vam da su glavni prostori za motrenje s istoka i zapada te u kojem se smjeru nalaze drugi europski i svjetski gradovi. S obje strane pogled puca na panoramu Strasbourga, zbog kojeg nećete zažaliti uspon, a odmah nam upada u oko točka koju ne možete promašiti niti je treba previše reklamirati jer potiče i jasno upućuje posjetitelje na daljnje istraživanje grada.

Princip je tako jednostavan, a pametan i praktičan: uz pogled na grad, sigurnosna ograda strazburške katedrale ima fiksirane male 'teleskope', odnosno fokusere koji vam skreću pažnju na zgrade i znamenitosti koje vrijedi razgledati, uz nazive lokacija na obrubu.

Sve je nadohvat pogleda – od spomenutog La Petit Francea, preko crkve svetog Tome, do Europskog parlamenta i mnogih drugih odlika tog grada. Jednostavan i praktičan princip ne otkriva previše informacija o samim lokacijama, no izdvajajući ih iz široke panorame, primamljiv je mamac za daljnje razgledavanje.

Zagrebački odgovor s Griča: Pogled sa 158 metara nadmorske visine

Leteći natrag za Zagreb, sjetili smo se i da glavni grad Hrvatske ima svojeg prvaka za natjecanje vidikovaca. Dok je zagrebačka katedrala nedostupna za uspon, Kula Lotrščak nudi prekrasan pogled na zagrebačku panoramu i još je k tome smještena na Gornjem gradu, dijelu zgrada koji je sam po sebi uzdignut (nadmorska visina Zrinjevca je 122 metra, a Griča, gdje je Lotrščak, 158 metara).

Bela IV. je Zlatnom bulom 1242. godine obvezao građane na utvrđivanje grada, a kula je s bedemima dovršena 1266. Njezin izvorni izgled nije poznat i postoje samo nagađanja o tome, a za sadašnji, koji je poprimila u 19. stoljeću, zaslužan je arhitekt Kuno Waidmann.

Iako danas nema izvornu obrambenu svrhu, Galerija Klovićevi dvori (GKD), koja upravlja ovim objektom, navodi da je on 'jedan od najvažnijih simbola i prepoznatljivih stupova turističke ponude Zagreba'.

'Njezin položaj pruža jedinstven i najstariji kontinuirani panoramski vidikovac u gradu. Što se tiče tehničkih specifikacija, sama kula visoka je 19 metara, krovište iznosi pet metara, a kupola s vidikovcem dodatnih šest metara, što čini ukupnu visinu od 30 metara', saželi su tehničke specifikacije.

Jedan teleskop za cijeli jug: Puno slobode, ali morate znati što tražite

Pri usponu na vidikovac, osim čuvenog Gričkog topa, koji svojim pucnjem javlja metropoli da je točno podne, turisti mogu pronaći zanimljive povijesne činjenice o kuli na hrvatskom i engleskom. Uz to, starinske i arhivske fotografije povijesnih zagrebačkih lokacija i objekata predlažu posjetiteljima na što obratiti pozornost dok s vrha promatraju gradsku panoramu.

Sam vidikovac ima veliku prednost u usporedbi s onim strazburške katedrale jer je cirkularan te pogled puca sa svih strana, bez smetnji tornjeva s dvije od četiri strane. Za razliku od obilja malih teleskopa, Lotrščak na svojoj južnoj strani ima teleskop s podesivim lećama za bliži i dalji pogled na pojedinačne zgrade, čime dobivate više slobode u promatranju. Hrvatsko narodno kazalište, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski neke su od lokacija koje možete precizno proučavati iz 'ptičje perspektive' u moru gradskih zgrada.

Međutim, za razliku od Strasbourga, morate znati što tražite, a sam teleskop nažalost se ne može pomicati na sjevernu stranu, gdje bi poslužio za gledanje znamenitosti kao što su Medvedgrad i TV toranj na Medvednici, ili čak kupole mirogojskih arkada, još jedne važne stavke na popisu zagrebačke kulturne baštine.

Pritom je sam vidikovac znatno uži pa se morate osloniti na solidarnost ljudi pri prolasku iz jednog dijela vidikovca na drugi, a zaštitna ograda osjetno je niža. Komparativno gledano, Lotrščak pruža znatiželjniku više slobode samostalnog razgledavanja dok sami tražite zanimljivosti do kojih ćete se kasnije spustiti. S druge strane, katedrala u Strasbourgu svojim rješenjem daje više informacija u što točno gledate, potičući vas na guglanje i istraživanje više detalja o povijesnim građevinama i lokacijama u gradu.

Hoće li Lotrščak dobiti 'strazburške nišane'? U Klovićevim dvorima ne isključuju tu opciju

Upitani o rješenjima strazburške katedrale, iz Galerije Klovićevi dvori (GKD) pohvalili su svoje francuske kolege. Navodeći da je to zanimljivo, istaknuli su i prednosti zagrebačkog rješenja, ne isključujući potencijal da se ubuduće oba sustava koriste na istom mjestu.

'Fokusirani limeni otvori fokusera izvrstan su, edukativan i analogan način usmjeravanja pažnje posjetitelja na specifične povijesne točke bez potrebe za tehnologijom. Međutim postojeći teleskop na kuli ima prednost optičkog povećanja, što posjetiteljima omogućuje detaljno promatranje udaljenijih mikrolokacija na Donjem gradu i šire, što statični limeni fokuseri ne mogu pružiti. Kombinacija oba sustava ili uvođenje informativnih nišana mogli bi se razmotriti u budućim interpretacijskim planovima', naveli su iz GKD-a važući dva rješenja.

Svoj su teleskop postavili na južnu stranu upravo zbog atraktivnosti pogleda na Donji grad, Novi Zagreb i savsku ravnicu. Ne niječu i atraktivnost sjeverne vizure s Medvednicom, Medvedgradom i Mirogojem, upozoravajući da 'svako uvođenje nove fiksne opreme na vidikovac mora proći stroge konzervatorske smjernice'.

'Postavljanje dodatnog teleskopa na sjevernoj strani primarno je ograničeno uskošću same platforme te nužnošću zadržavanja prohodnosti i sigurnosti posjetitelja', pojasnili su zašto se na toj strani posjetitelji moraju uzdati ili u svoje oči ili u privatni dalekozor koji mogu ponijeti sa sobom.

Zašto Lotrščak nikad neće imati visoke ograde i zaštitne mreže

Sigurno i ugodno razgledavanje prioritet su na vidikovcu Lotrščaka pa iz Klovićevih dvora ističu da paze na broj posjetitelja koji istovremeno boravi na vrhu. Pritom se cijelo vrijeme misli na balans sigurnosti i zaštite spomenika kulture kako bi ostala što vjernija svojem povijesnom izgledu. Srećom, nije bilo sigurnosnih incidenata zbog kojih bi se moralo intervenirati u izgled ove zagrebačke ljepotice, dalje od drvenih i metalnih ograda koje sada čuvaju posjetitelje na vrhu.

'Fizičko proširenje same platforme na vrhu kule strukturno je nemoguće. Kula Lotrščak je srednjovjekovni fortifikacijski objekt čiji su gabariti fiksni, a svaka intervencija u smislu vanjskih konzolnih proširenja trajno bi uništila statiku i povijesnu autentičnost objekta. Postavljanje visokih zaštitnih mreža ili kaveza drastično bi narušilo izvorni izgled i vizualni identitet ovog zaštićenog kulturnog dobra nulte kategorije. Prema zakonu i konzervatorskim smjernicama, na povijesnim objektima teži se rješenjima koja balansiraju tehničku sigurnost (visina ograde, nadzor) i očuvanje autentične arhitekture, a ne invazivnim fizičkim pregradama, ponajviše zato što na ovoj lokaciji povijesno nisu bilježeni takvi sigurnosni incidenti', pojasnili su.

Dok su fizičke preinake na ovoj zgradi nemoguće, iz Klovićevih dvora navode da planiraju omogućiti posjetiteljima više informacija o pogledu na grad. Do sada postignutim su zadovoljni, no imaju još planova.

'Informativni sadržaj na donjim etažama pruža sjajan povijesni kontekst, a povezivanje tih informacija s izravnim pogledom putem panoramskih fotomapa i grafika s ucrtanim markerima na samoj platformi svakako je u planu za buduće nadogradnje interpretacijskog sadržaja. Cilj nam je posjetiteljima maksimalno olakšati snalaženje i prepoznavanje objekata u realnom vremenu čim stupe na vidikovac', otkrili su.

Zagreb i Strasbourg na svoj način prema istom cilju: Ponos lokalaca, oduševljenje posjetitelja

Do tada nije samo cilj da Lotrščak zadrži svoj izgled, već i da ne propadne. Dašak modernosti je diskretan, ali učinkovit kako bi kula i njezini posjetitelji bili što sigurniji.

'U posljednjih nekoliko godina promijenjena je kompletna metalna konstrukcija stubišta, svi drveni dijelovi stepeništa, ugrađen je novi videonadzor te novi vatrodojavni sustav s izravnom dojavom nadležnoj vatrogasnoj postaji Grada Zagreba, kao i sustav za osiguravanje potrebnog tlaka vode za potrebe vatrogasne intervencije, a izmijenjene su i električne instalacije', zaključili su iz Klovićevih dvora.

Kad se sve usporedi, različite panorame i načini promatranja neće se svidjeti svima jednako. Lotrščak pruža znatiželjnicima više slobode samostalnog razgledavanja dok sami tražite zanimljivosti Zagreba, do kojih ćete se kasnije spustiti. S druge strane, katedrala u Strasbourgu svojim rješenjem daje više informacija u što točno gledate, potičući vaš na guglanje i istraživanje više detalja o povijesnim građevinama i lokacijama u gradu.

Međutim u oba je slučaja najvažnije to što su sjajni primjeri toga kako se kulturna baština može uspješno čuvati kao podsjetnik na velike pothvate iz prošlosti. Ne samo na zadovoljstvo znatiželjnih turista, već i na ponos lokalnog stanovništva, čiji su identitet i lokalna pripadnost obilježeni ovim arhitektonskim postignućima koja su definirala oba grada, svaki na svoj način.