Program će se održati u četvrtak 18.6.2026. u 18h u Hrvatskom državnom arhivu, Trg Marka Marulića 21.

Govore: Lada Čale Feldman, Aida Bukvić, Alma Prica, Ksenija Marinković, Morana Čale, Želimir Mesarić, Goran Matović. Ususret festivalu i ovogodišnjoj premijeri organiziramo okrugli stol "Aretej i povijesna okrutnost kruga". Aretej je jedno od najzahtjevnijih i najprovokativnijih djela Miroslava Krleže. U ovoj jedinstvenoj drami sudaraju se antički i suvremeni svijet, prošlost i sadašnjost, moć i cijena slobode, znanost i nasilje. Krleža kroz svoje likove postavlja pitanja o odgovornosti intelektualca, smislu humanizma i položaju čovjeka u vremenu obilježenom nasiljem, ucjenama i političkim pritiscima.

Okrugli stol posvećen Areteju prilika da se sjetimo legendarnog dubrovačkog Areteja. Veliki mag Krležina teatra Georgij Paro u Tvrđavi Bokar pronašao je šifru za istinski život Areteja!

ARETEJ

zagrebačka fantazija na pet lokacija

• Redateljica: Aida Bukvić
• Dramaturg: Goran Matović
• Kompozitor: Nikša Marinović
• Glazbeni suradnici: Bela Grah i Igor Jurinić
• Izbor kostima: Doris Kristić
• Asistentica redateljice: Nina Anđelković
• Jezična savjetnica: Đurđa Škavić

LICA:

• ARETEJ, arhijatar na palatinskom dvoru Luka Slišković
• LIVIJA ANCILA / KLARA ANITA Dijana Vidušin
• KAJO ANICIJE / BARUN VAN DER BLOOTEN / MAGISTAR Siniša Ružić
• RAOUL SIGURD MORGENS Silvio Vovk
• APATRID A Igor Jurinić
• APATRID B Bela Grah
• ČIČERONE / MAITRE D'HOTEL Nikša Marinović

PRETPREMIJERA: Subota, 27. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

SVEČANO OTVARANJE I PREMIJERA: Nedjelja, 28. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

Ponedjeljak, 29. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

Utorak, 30. lipnja 2026., 20:30

Tomićeva, Art park, pred ulazom u Tunel Grič

„Krležin dubrovački Aretej moja je velika kazališna fascinacija, jedna od najuzbudljivijih predstava koje sam gledao. Naša zagrebačka predstava posveta je tom jedinstvenom kazališnom događaju. Živo se sjećam čudesne predstave u tvrđavi Bokar, gdje se činilo kao da je Krleža svojeg Areteja pisao upravo inspiriran tim drevnim, maglenim prostorima. Veliki kazališni mag Georgij Paro, uz sjajan autorski tim i dvije nezaboravne glumačke podjele, pronašao je ključ za živi život predstave kada je otkrio Bokar. Dvije predstave putovale su njegovim prostorima s vremenskim pomakom; druga slika druge predstave sustizala je petu sliku prve, glasovi su se miješali kao glasovi okrutnih vremena – i dogodilo se kazališno čudo.

Naša zagrebačka ambijentalna predstava nastavlja taj dramski princip teksta i konteksta, prostora kao dramskog lica i sugovornika. Putujemo od Tomićeve – pred ulazom u Tunel Grič igramo prvi čin Areteja i u godini smo 1938. U sumrak ulazimo u Tunel Grič, u 3. stoljeće, kao rimsku tamnicu povijesti.

Izlazimo u Radićevu ulicu u kojoj je na broju 7, 7. 7. u 7 sati rođen Krleža. Zatječe nas noć i ponovni ulazak u 20. i 21. stoljeće. Idemo prema Kamenitim vratima. Kraj spomenika Sveti Juraj ubija zmaja zamislili smo grob svete Ancile. Na Aretejevu putu prati nas „danteovska magla“.

Četvrti čin našeg Areteja igramo pred apotekom koja je izgrađena 1355. godine i u kojoj je radio kao ljekarnik praunuk Dantea Alighierija.

Aretej je zalutao u sumorno 20. stoljeće kao nadrealistički „randevu Rima i Evrope danas“.

Peta slika drame igra se na terasi hotela XX. Century (dvorište Gimnazije Tituša Brezovačkog) u predvečerje Drugog svjetskog rata.

Prostori kroz koje prolazimo pričaju svoju povijest i kolažiraju se s Krležinim tekstom.

U Areteju su prikazana dva krvava svijeta – antički i suvremeni – kao dvije tamnice ljudske slobode. U 3. stoljeću i u godini 1938. ponavljaju se isti mehanizmi nasilja, represije i progona. Prizori se ponavljaju i podsjećaju na Moskovske procese.

Sudbine Areteja i Morgensa, Livije Ancile i Klare Anite, Kaja Anicija i Baruna simetrične su i pokazuju Krležinu veliku temu – vječno vraćanje istog.

Aretej je dramska fantazija o sumraku europske civilizacije u kojoj se isprepliću realizam i nadrealizam, povijest i mit, prošlost i sadašnjost. San i java mijenjaju mjesta i od iste su građe. Paralelne sudbine i paralelni svjetovi u začaranim ogledalima povijesti u kojima čovjek ostaje zatočenik istih mračnih sila moći.”