Najopsežniji roman Miroslava Krleže premijerno će zaživjeti 3. listopada a redatelj Ivan Planinić ovo monumentalno djelo hrvatske književnosti, koje u pet svezaka i gotovo dvije tisuće stranica obuhvaća prijelomne godine uoči i nakon Prvoga svjetskog rata, postavlja po prvi put kao cjelovitu kazališnu adaptaciju, za publiku novog doba
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kao svoju sljedeću dramsku premijeru najavljuje, 3. listopada, predstavu Zastave, koju po posljednjem romanu Miroslava Krleže, jednom od najopsežnijih i najsloženijih djela hrvatske književnosti, redatelj Ivan Planinić postavlja otvarajući ga pogledima i senzibilitetu novih generacija.
vezane vijesti
Roman, koji je Krleža isprva objavljivao u nastavcima u časopisu Forum, u konačnici obuhvaća pet svezaka i gotovo dvije tisuće stranica. U tom monumentalnom luku prikazuje desetljeća i dvadesete godine 20. stoljeća – razdoblje koje je Gramsci opisao kao vrijeme "čudovišta", obilježeno nasiljem, ratom, smrću i prazninom koja ostaje iza povijesnih lomova. Kroz lik Kamila Emeričkog, tragičnog protagonista kroz čiju se sudbinu otvara dramatično i prijelomno vrijeme uoči i neposredno nakon Prvoga svjetskog rata, sudaraju se apsurd egzistencije i paradoks života, tuga neostvarenih želja i nemogućnost pripadanja.
Zastave su istodobno povijesni i politički roman, ali i ljubavni roman te roman o odrastanju. U njih su utkani dijalozi i odnosi, susreti i rastanci, ljubavi i prijateljstva, priče o onima koji se vraćaju i onima koji zauvijek odlaze – u smrt ili u povijest. Krležin tekst obuhvaća sve što stane u jedan život stiješnjen u devet ključnih godina: između stvarnosti i subjektivnog doživljaja, sna i jave, starog i novog svijeta.
"Danas postavljati Zastave, roman duboko ukorijenjen u povijesna zbivanja s početka prošlog stoljeća, znači pronaći drukčiji ključ čitanja teksta preko kojeg će Krležino najopsežnije djelo, ostajući vjerno tradicionalnim očekivanjima, postati kazališno uzbudljivo novim generacijama gledatelja", istaknuo je redatelj Ivan Planinić.
U njegovoj viziji sudjeluje snažan ansambl Drame HNK-a u Zagrebu: Livio Badurina, Nina Violić, Jadranka Đokić, Goran Grgić, Živko Anočić i Marin Klišmanić, a na sceni će im se pridružiti plesači Michele Pastorini, Valentin Chou i Maria Matarranz de las Heras te glazbenici Lucija Stanojević, Božan Beja i Helena Novosel.
Na adaptaciji su s Planinićem surađivali dramaturzi Mirna Rustemović i Dubravko Mihanović. Scenografiju, oblikovanje svjetla i videoprojekcije potpisuje Ivan Lušičić Liik, kostimografiju Tea Bašić, a scenski pokret Maja Marjančić i Maša Kolar. Za glazbu i oblikovanje zvuka zaslužni su Nikša Marinović i Luka Gamulin.
