INDUSTRIJSKO NASLIJEĐE

Kakvu su budućnost studenti namijenili Gradskoj klaonici

28.05.2015 u 08:40

  • +4

Izložba 'Rethinking Industrial Sites'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Muzej grada Zagreba

Bionic
Reading

Studenti s četiri regionalna fakulteta arhitekture bavili su se u sklopu izborne nastave prenamjenom kompleksa nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice u Zagrebu, a njihova idejna rješenja moći će se pogledati na izložbi 'Rethinking Industrial Sites' koja se otvara u petak, 29. svibnja u 14 sati u Muzeju grada Zagreba

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada pokrenuo je u svibnju 2014. u ime Grada Zagreba provedbu jednogodišnjeg programa Rethinking Industrial Sites: stručno-znanstvena analiza prostornih mogućnosti kompleksa nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice u Zagrebu. Provoditelj je programa  Muzej grada Zagreba, a partneri u provedbi su Arhitektonski fakultet u Sarajevu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Departman za arhitekturu i urbanizam Fakulteta tehničkih znanosti u Novom Sadu i Fakultet za arhitekturu u Ljubljani.

U kontekstu promicanja zaštite i prenamjene industrijskog naslijeđa namjera je bila programom Rethinking Industrial Sites analizirati stanje nekadašnje zagrebačke Gradske klaonice i stočne tržnice te u partnerstvu s obrazovnim institucijama na znanstvenom polju arhitekture i urbanizma istražiti i predstaviti mogućnosti transformacije.

Participacija partnera u programu Rethinking Industrial Sites podrazumijevala je održavanje izborne nastave na četiri fakulteta u zimskom semestru akademske godine 2014./2015. tijekom koje su studenti pod nadzorom mentora u formi grupnih radova izradili idejna rješenja prenamjene kompleksa nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice. Iz izborne nastave na četiri arhitektonska fakulteta proizišlo je dvadeset jedno idejno rješenje širokog raspona namjena, od kulturnih do povratka Gradske klaonice u industrijske okvire.

U izradi idejnih rješenja studenti su se pridržavali uputa zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, s posebnim naglaskom na svojstvo industrijskog kompleksa kao kulturnog dobra.

Gradska klaonica i stočna tržnica

Kompleks Gradske klaonice i stočne tržnice bio je jedna od najvećih gradskih investicija između dva svjetska rata. Projektiran je i građen između 1928. i 1931. godine prema zamisli berlinskog arhitekta Waltera Fresea, specijaliziranog za izgradnju industrijskih sklopova slične namjene. Sklop Gradske klaonice i stočne tržnice preventivno je zaštićen 1999. Godine 2004. za povijesnu cjelinu industrijskog kompleksa utvrđeno je svojstvo kulturnog dobra te je ona upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-1543).


'Idejna rješenja za naručitelja, Grad Zagreb, nemaju obvezujući karakter i treba ih sagledati kao anketno istraživanje provedeno među mladim, neinficiranim ljudima koji još nisu na tržištu', objašnjava za tportal.hr Goran Arčabić, koordinator projekta Rethinking Industrial Sites i kustos izložbe u Muzeju grada Zagreba i dodaje da će ideje proizišle iz programa poslužit će kao uporište i smjernice daljnjim aktivnostima koje će Grad Zagreb provoditi za spomenuti kompleks.

O dodjeli nagrada, priznanja i pohvala koje slijedi u završnoj fazi projekta odlučivalo je Povjerenstvo za ocjenjivanje radova u kojem su Sanja Cvjetko Jerković, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, Ivana Haničar Buljan, stručna savjetnica na Institutu za povijest umjetnosti, dr. sc. Marijan Hržić, arhitekt i sveučilišni profesor u mirovini, dr. sc. Zrinka Paladino, zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

'Ocjenjivačko povjerenstvo vrednovalo je radove uzimajući u obzir ostvarene nove urbane vrijednosti, odnos prema zaštićenim građevinama, održivost predloženog rješenja, oblikovno-estetske vrijednosti te funkciju i dispoziciju prostora.

Pristigle radove odlikuje različit pristup lokaciji. Određenom broju radova svojstven je inventivan pristup zaštiti objekata spomeničke vrijednosti. Takvom prenamjenom, koja podrazumijeva uvažavanje urbane matrice i primijenjenih načela moderne funkcionalističke arhitekture na povijesnim građevinama, prostoru je osigurana izvornost i prepoznatljivost.

Nagrađeni radovi znatno se razlikuju predloženim stupnjem intervencije, no zajedničko im je obilježje kvaliteta postignuta u skladu s postavljenim ciljevima i zadacima. Mišljenje je Ocjenjivačkog povjerenstva da su upravo ti radovi pokazali najviše potencijala u analizi i oblikovanju zadane parcele te da predstavljaju značajan iskorak u njezinu razmatranju i konačnom definiranju', stoji u rezultatima stručno-znanstvene analize i ocjena pristiglih radova.

Izložbu na kojoj će uz studentske radove biti predstavljen i katalog možete pogledati do 14. lipnja