FRANK M. SNOWDEN

Kako su epidemije oblikovale društvo od Crne smrti do danas, američki povjesničar medicine podsjeća: Dio smo iste vrste i u ovome smo svi zajedno

  • Autor: Marcella Jelić
  • Zadnja izmjena 12.03.2020 15:44
  • Objavljeno 12.03.2020 u 14:43
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: - / Everett / Profimedia

'Epidemijske bolesti nisu slučajni događaji koji nas pogađaju zlonamjerno i bez upozorenja. Naprotiv, svako društvo proizvodi svoje specifične ranjivosti. Istražiti ih znači razumjeti strukturu društva, njegov životni standard i političke prioritete', kaže Frank M. Snowden, profesor emeritus povijesti i povijesti medicine na Yaleu koji je krajem godine objavio knjigu 'Epidemija i društvo: Od Crne smrti do danas'. U njoj istražuje kako su nagla širenja bolesti utjecala na politiku, zatomljivala revolucije te raspirivala rasnu i ekonomsku diskriminaciju

Epidemije su poput zrcala koje nam pokazuju tko smo zapravo, kaže Snowden u intervjuu za New Yorker, sugerirajući kako očito imaju itekakve veze s našim odnosom prema životu i smrti. Otkrivaju i kakve moralne odnose imamo jedni prema drugima, što vidimo i danas, kaže profesor osvrćući se na aktualnu situaciju sa širenjem Covida 19 dok se cijeli svijet priprema za pogoršanje situacije.

'Da bismo bili spremni suočiti se s epidemijom, mi, kao ljudska bića trebamo shvatiti da smo u ovome svi zajedno, da ono što utječe na jednu osobu na bilo kojem mjestu utječe na sve ljude svugdje, da smo neminovno dio jedne vrste i trebamo razmišljati na taj način, a ne o podjelama prema rasnoj i etničkoj pripadnosti, ekonomskom statusu i svemu ostalome', poručio je Snowden.

Kroz prošlost su epidemije, dodaje, dobrim dijelom oblikovale povijest jer su ljude uvijek navodile da razmišljaju o 'velikim pitanjima'.

'Na primjer, epidemija kuge pokrenula je čitavo pitanje čovjekova odnosa prema Bogu. Kako se može dogoditi takvo nešto ako imamo mudro, sveznajuće i sveprisutno božanstvo? Tko bi dozvolio da djeca pate i to u tako velikom broju? Epidemija kuge imala je i ogroman učinak na ekonomiju. Bubonska kuga ubila je pola stanovništva i zbog toga imala ogroman utjecaj na pojavu industrijske revolucije, ropstvo i kmetstvo. Epidemije također, kao što sada znamo, izuzetno utječu i na socijalnu i političku stabilnost. Odredile su ishode ratova, a vjerojatno će ponekad biti i uzrokom ratova. Mislim da možemo reći da ne postoji značajno područje ljudskog života kojeg se epidemijske bolesti nisu duboko dotaknule', kaže Snowden.

Pojasnio je da bolesti 'ne pogađaju društvo na nasumičan i kaotičan način'.

'To su naručeni događaji jer se mikrobi selektivno šire kako bi istražili ekološke niše koje su stvorila ljudska bića. Te niše pokazuju tko smo - je li nam, primjerice, tijekom industrijske revolucije bilo stalo do toga što se događa s radnicima, siromašnima i u kojim uvjetima žive najugroženiji ljudi', ističe.

Bolesti poput kolere i tuberkuloze, dodaje, danas pronalaze put zbog 'grešaka stvorenih siromaštvom i nejednakošću te zbog načina na koji smo kao ljudski rod spremni to prihvatiti kao nešto ispravno i prikladno ili barem neizbježno'.

Ponovio je ono što je Bruce Aylward, šef misije WHO-a u Kini kazao, a to je da ljudi trebaju iz temelja promijeniti način na koji razmišljaju.

'Moramo shvatiti da moramo zajednički raditi kao ljudska vrsta kako bismo se organizirali i brinuli jedni o drugima, moramo shvatiti da je zdravlje najugroženijih među nama odlučujući faktor zdravlja svih nas, i, ako nismo spremni na to, nikada nećemo biti spremni suočiti se s pogubnim izazovima za čovječanstvo', upozorava Snowden.

Iako je i sam svjestan da nije prevelika vjerojatnost da ljudi uistinu promijene način na koji razmišljaju i svoje navike, Snowden vjeruje da 'to nije unaprijed određeno i da se pred nama odigrava velika ljudska moralna drama'.

Dodao je da, međutim, ponekad epidemije pokažu i herojsku stranu čovječanstva. Kao odličan primjer navodi Liječnike bez granica koji su se iskazali u krizi protiv ebole, svjesno riskirajući svoje živote i svoju budućnost, bez ikakvog osobnog interesa i nagrade, već zato što su se opredijelili za obranu života i zdravlja najslabijih na svijetu. 'A Liječnici bez granica to rade svakodnevno u mnogim dijelovima svijeta, čak su i sada u Kini', dodao je.

Među važne povijesne događaje na čiji je ishod utjecala neka bolest navodi Haićansku revoluciju na čelu s Toussaintom Louvertureom, koju je odredila žuta groznica. Kad je Napoleon poslao vojsku da obnovi ropstvo na Haitiju, pobuna robova uspjela je jer su robovi iz Afrike imali imunitet koji bijeli Europljani, Napoleonovi vojnici, nisu imali. To je dovelo do nezavisnosti Haitija. Također, upravo je to dovelo do Napoleonove odluke da odustane od projekta uspostavljanja francuske moći u Novom svijetu pa je s Thomasom Jeffersonom 1803. dogovorio kupnju Louisiane, čime je udvostručena veličina SAD-a.

Snowden vjeruje i da su se kroz povijest bolesti doživljavale kao dio političkog ugnjetavanja. 'Uvjeren sam da je devetnaesto stoljeće bilo strašno vrijeme, ne samo pobuna, već i političkog ugnjetavanja. Na primjer, pokolj ljudi nakon Francuske revolucije 1848., posebno nakon Pariške komune. Dio razloga zbog kojeg je to bilo tako nasilno i krvavo je taj što su oni koji su bili na zapovjednim mjestima uvidjeli da je radnička klasa politički, ali i medicinski vrlo opasna. Postojala je mogućnost izbijanja katastrofe u cijelom društvu.'

  • +11
  • +8

Koronavirus u Italiji

Izvor: EPA / Autor: CARLO COZZOLI

Odgovarajući na pitanje o reakciji Kine na trenutni koronavirus, kazao je 'da ćemo trebati dugo i dobro razmisliti jer postoje brojni aspekti koji su zaista komplicirani'. On kaže da je zatvaranje Wuhana, s oko jedanaest milijuna ljudi, a potom i provincije Hubei, koja broji gotovo šezdeset milijuna ljudi, nalik na mjere koje su se koristile u borbi protiv kuge i ebole, ali problem je, kaže, što su te mjere nespretne. 'Dolaze prekasno i ruše temeljni element javnog zdravstva, a to je informacija. Kad su pod prijetnjom od zatvaranja, ljudi ne surađuju s vlastima. Vlasti stoga više ne znaju što se događa, a ljudi bježe, čime se širi epidemija. Bio sam zapanjen kad sam shvatio da je to bio odgovor kineske vlade na početku. To nisu norme javnog zdravstva, razvile su se od vremena vladavine kuge, a prema njima treba pronaći zaražene pojedince, pronaći s kim su sve kontaktirali i njih izolirati. Bio sam užasnut i očekivao sam najgore', govori Snowden, naglašavajući da su kineske vlasti ipak promijenile smjer djelovanja, pokušale pridobiti stanovništvo na suradnju i popraviti štetu koja je nastala prvih dana. 'Nije bilo sve loše, ali nije sve bilo ni dobro', zaključio je, dodajući da je svaka bolest kao osoba.

'Svaka je različita po tome koliko ljudi ubija, ubija li na mučan način, ubija li djecu i mlade ili ostavlja siročad iza sebe, je li poznata ili je došla izvana.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!