Uoči početka 82. izdanja Venecijanskog filmskog festivala, skupina međunarodnih autora okupljenih u inicijativi Venice4Palestine uputila je otvoreno pismo organizatorima Biennalea di Venezia te paralelnim sekcijama Venice Days i International Critics’ Week. Od festivala traže da bude hrabriji i jasniji u osudi genocida i etničkog čišćenja u Gazi te da se ne pretvori u, kako pišu, tužan i plitak sajam taštine.

Naglašavaju da filmska industrija ne može ostati izolirana od realnosti te da nema filma bez čovječnosti. Pismo je potpisalo 1500 talijanskih i međunarodnih filmaša, među kojima su Toni Servillo, Alice i Alba Rohrwacher, Céline Sciamma, Audrey Diwan, Ken Loach, Charles Dance te palestinski autori Arab i Tarzan Nasser, nagrađeni ove godine u Cannesu.

Kontroverze su dodatno rasplamsane vijestima da izraelska glumica Gal Gadot neće doći na premijeru filma In the Hands of Dante Juliana Schnabela, iako je ranije najavljeno da će pratiti ekipu. Prema pisanju talijanskog lista La Repubblica, razlog su pro-palestinski pritisci nakon što je Venice4Palestine zatražio da se povuku pozivnice umjetnicima koji su javno podržavali izraelsku vladu. Gadot, koja u filmu glumi uz Gerarda Butlera, tako je odlučila preskočiti ovogodišnji festival, a njezin izostanak tumači se kao znak koliko se filmski događaji sve teže odvajaju od političkih rasprava koje ih okružuju.

Biennale: Otvoreni smo za dijalog

Na kritike je brzo reagirao Biennale. U svom priopćenju podsjetili su da je Venecija kroz povijest bila mjesto otvorene rasprave i društvene osjetljivosti. Kao dokaz naveli su ovogodišnji natjecateljski naslov The Voice of Hind Rajab tuniske autorice Kaouther Ben Hanie (poznate po filmu Čovjek koji je prodao svoju kožu, nominiranom za Oscara), koji rekonstruira ubojstvo šestogodišnje palestinske djevojčice u automobilu pogođenom izraelskim projektilom, ali i prošlogodišnji program u kojem je prikazan izraelski film Of Dogs and Men. "Biennale je, kao i uvijek, otvoren za dijalog", poručili su organizatori, pokušavajući smiriti tenzije između umjetničkog programa i političkih zahtjeva.

Ipak, dok se vode rasprave o ulozi festivala, filmski program otvara novo poglavlje u svjetskoj kinematografiji. Venecija, najstariji filmski festival na svijetu, ponovno je mjesto na kojem se kroji oskarovska utrka. U glavnoj konkurenciji nalazi se 21 film, a među najzapaženijima su novi rad Oliviera Assayasa Čarobnjak iz Kremlja s Judeom Lawom u ulozi Vladimira Putina, politički triler Kathryn Bigelow A House of Dynamite o nuklearnoj krizi u Bijeloj kući, sportska drama Bennyja Safdieja The Smashing Machine s Dwaynom Johnsonom i Emily Blunt, te Frankenstein Guillerma del Tora, jedan od najočekivanijih blockbustera festivala.

Publika s nestrpljenjem očekuje i povratak Yorgosa Lanthimosa s filmom Bugonia i Emmom Stone, Georgea Clooneyja u komediji Noaha Baumbacha i Grete Gerwig Jay Kelly, kao i film The Testament of Ann Lee norveške autorice Mone Fastvold.

Schnabelov In the Hands of Dante, u kojem uz Oscara Isaaca i Gerarda Butlera glume i veterani Al Pacino i John Malkovich prikazuje se u službenom programu Venecije izvan glavne konkurencije, u kojemu Julia Roberts debitira na Lidu u drami After the Hunt Luce Guadagnina, dok će festival zatvoriti francuski triler Chien 51 Cédrica Jimeneza.

Nemoguće je ostati neutralan

Teško je, međutim, zamisliti da će Venecija ostati neutralna. Posebnu političku težinu festivalu daje upravo The Voice of Hind Rajab, koji rekonstruira stvaran događaj koji je snažno odjeknuo u svjetskoj javnosti: smrt šestogodišnje palestinske djevojčice Hind Rajab u Gazi početkom 2024. Djevojčica je satima bila zarobljena u automobilu punom mrtvih članova obitelji nakon izraelskog napada. Tijekom tog vremena uspjela je telefonom kontaktirati Crveni polumjesec i moliti za pomoć. Kada su spasitelji napokon krenuli prema njoj, i oni su ubijeni. Hind je pronađena mrtva tjedan dana kasnije.

Film taj tragični događaj pretvara u snažan politički i emocionalni komentar, postavljajući festivalskoj publici pitanje kako umjetnost može svjedočiti i reagirati na ratne zločine dok se oni još uvijek odvijaju.

Venecija se tako ove godine nalazi razapeta između glamura i politike. S jedne strane, ona ostaje glamurozna pozornica na kojoj se svjetske zvijezde nadmeću za Zlatnog lava i započinju utrku za najvažnije filmske nagrade, a s druge strane suočava se s pritiscima da zauzme moralni i politički stav prema jednom od najtragičnijih sukoba našeg vremena. Hoće li Mostra, kako traže autori okupljeni u Venice4Palestine, postati mjesto otpora i dijaloga ili će se pretvoriti u još jednu, tužnu i praznu pozornicu ravnodušnosti i taštine, pokazat će se od 27. kolovoza do 6. rujna, dok Lido bude u fokusu svjetske javnosti.