Izložba "Riječi, slike i snovi" predstavlja izbor iz opsežne privatne zbirke Petra Smiljanića i donosi djela niza ključnih dizajnera i umjetnika koji su obilježili grafički dizajn i vizualnu kulturu druge polovice 20. stoljeća, nudeći kroz filmske, kazališne, manifestacijske i autorske plakate uvid u razvoj plakata kao medija i umjetničkog izraza
Kuća za ljude i umjetnost Lauba novu kalendarsku godinu otvara izložbom Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja od petka 9. siječnja donosi reprezentativan izbor od više od 400 plakata iz jedne od najopsežnijih privatnih zbirki plakata u Hrvatskoj i regiji. Zbirka Petra Smiljanića broji nekoliko desetaka tisuća radova, a izloženi izbor obuhvaća razdoblje od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih.
vezane vijesti
Izložba je koncipirana kroz četiri velike tematske cjeline koje nude pregled najvažnijih područja primjene i razvoja plakata kao medija. Posebno su zastupljeni filmski i kazališni plakati, zatim plakati različitih manifestacija, od politike i sporta do sajmova, glazbe i likovne umjetnosti, kao i plakati koji su nastajali s jasnom ambicijom da funkcioniraju kao samostalna umjetnička djela.
Kroz takvu strukturu izložba ne predstavlja samo bogatstvo jedne kolekcije, nego i širi uvid u mogućnosti, granice i izražajne dosege plakata kao sredstva vizualne komunikacije, kakve su tijekom desetljeća razvijali istaknuti dizajneri i umjetnici kao što su Boris Bućan, Mihajlo Arsovski, Ivan Picelj ili Mirko Ilić.
U segmentu posvećenom filmu izložba se, među ostalim, bavi tipografskim pristupima oblikovanju, plakatima u kojima dominira ljudsko tijelo te specifičnostima dizajna vezanima uz pojedine žanrove, poput znanstvene fantastike. Posebnu zanimljivost čini i cjelina posvećena plakatima poljskih autora izrađenima za jugoslavenske filmove, koji svjedoče o međunarodnim razmjenama i visokoj razini dizajnerske kulture tog razdoblja.
Filmski plakat pritom se sagledava u njegovoj temeljnoj funkciji – da informira i privuče publiku – ali i kao prostor u kojem su dizajneri i ilustratori, osobito u razdoblju ograničenih tiskarskih tehnologija 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih, razvijali snažan ilustrativni i vizualni jezik.
Značajan dio izložbe posvećen je kazališnom plakatu, koji je u domaćem kontekstu, osobito od 1960-ih do 1980-ih godina, postao područje iznimno kvalitetnog i često formalno radikalnog grafičkog dizajna. Oslobođen stroge komercijalne logike, ali i izravne političke agitacije, kazališni je plakat omogućio dizajnerima da razvijaju snažne autorske pristupe i suptilne društvene komentare, osobito u kontekstu studentskih kazališta, novih kazališnih institucija i festivala u Zagrebu i širem jugoslavenskom prostoru.
Cjeline posvećene manifestacijama i plakatu kao umjetničkom djelu dodatno proširuju perspektivu, podsjećajući na ključne kulturne i društvene događaje koji su oblikovali vizualni identitet sredine – od Novih tendencija i Muzičkog biennala, preko Eurokaza i Zagrebačkog velesajma, do velikih sportskih priredbi poput Mediteranskih igara, Univerzijade u Zagrebu 1987. i Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu– kao i na radove umjetnika koji su plakat koristili za preispitivanje same prirode umjetnosti i vizualnih komunikacija, među kojima su Tomislav Gotovac, Sanja Iveković i Vlado Martek.
Izložbu suorganiziraju Lauba – Kuća za ljude i umjetnost i Hrvatsko dizajnersko društvo. Kustos izložbe je Marko Golub, uz kustosicu asistenticu Tenu Lovrenčić koji su, zajedno s Petrom Smiljanićem i uz stručnu suradnju Dejana Kršića razvili koncept izložbe i selekciju radova. Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja 2026.
