'PJESMA CVRČKA'

Iva Srnec o zagrebačkom kazališnom spektaklu s glumcima kojima su godine samo broj

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 31.05.2019 10:21
  • Objavljeno 31.05.2019 u 09:41
Iva Srnec

Iva Srnec

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Lovro Buva

U Zagrebu se 4. lipnja sprema veliko finale Eurokazove 'Pjesme cvrčka', predstave koja uz profesionalne glumce, okuplja i 60 glumaca amatera starijih od 54 godine. Oni su, u grupama od po deset sudionika, ranijih mjeseci odradili turneju po šest hrvatskih gradova, Zagrebu, Sisku, Petrinji, Slavonskom Brodu, Gospiću i Pregradi, a u Zagrebu će se okupiti na posebno osmišljenoj megaizvedbi na otvorenoj pozornici, najavljenoj kao kazališni spektakl. S idejnom začetnicom projekta i redateljicom predstave Ivom Srnec razgovarali smo otkud joj ideja za suradnju s amaterskim glumcima, k tomu 'seniorima', kako je bilo ogranizirati čitavu tu kazališnu karavanu i što namjeravaju nakon zagrebačke izvedbe

'Radim kao dramski pedagog već dugi niz godina i na radionicama koje sam vodila često sam imala priliku raditi s osobama starije životne dobi koje su uvijek pokazivale izuzetan angažman i kreativnost, te su često poticale mlađe da budu kreativniji. To je svakako bila jedna od motivacija da se u predstavu uključe sudionici stariji od 54 godine', kaže nam Iva Srnec čija je 'Pjesma cvrčka' nastala u sklopu projekta 'Scenska kreativnost u starijoj dobi' te u produkciji Eurokaza i umjetničkog voditelja Branka Brezovca.

Koncept je bio sljedeći. U veljači ove godine krenule su izvedbe u šest odabranih gradova, Zagrebu, Petrinji, Sisku, Slavonskom Brodu, Gospiću i Pregradi, u kojima je odabrano po deset glumaca-amatera, starijih od 54 godine, koji su u debitirali na sceni pred publikom u svojim gradovima. Uz njih, na svakoj od tih šest izvedbi sudjelovala su i četiri profesionalna glumca, Mira Bosanac, Igor Baksa, Sven Jakir i Siniša Miletić, a na zagrebačkoj, posebno osmišljenoj završnoj mega-izvedbi napokon će se ujediniti svi sudionici predstave, profesionalci i svih 60 amatera.

  • +1

Pjesma cvrčka, Iva Srnec

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Marko Milovac

Nadahnuće za samu predstavu Srnec je pronašla u noveli Miroslava Krleže 'Cvrčak pod vodopadom', u kojoj se pisac bavi 'gustom, ustajalom i zatupljujućom atmosferom' (hrvatske) provincije nakon Prvog svjetskog rata. 'Pjesma cvrčka' slobodna je dramatizacija tog njegovog manje poznatog djela, prošarana nizom proznih i lirskih fragmenata Krležinog opusa. Ta ideja spajanja poezije u dramski tekst Srnec se oduvijek činila zanimljivom.

'Poezija može savršeno ispuniti prostore imaginacije koji često ostaju prazni prilikom dramatizacija. U ovom slučaju, Krležina poezija je u simfonijama, koje smo dramaturginja Beatrica Kurbel i ja koristile u dramatizaciji, doprinijela u gradnji začudnih unutarnjih svjetova koji ostaju egzistirati unutar pojedinca u posljieratnim okolnostima, unatoč protoku vremena i nastavku života za one koji su imali tu sreću i preživjeli', kaže Srnec i dodaje da su pomoću poezije i njenim odnosom prema proznoj osnovi 'Cvrčka pod vodopadom' Kurbel i ona istraživale što znači preživjeti - radi li se zaista o privilegiji i sreći, kao i kolika je težina tereta u smislu društvene odgovornosti u preživjelih.

'Osim što je zahvalno sredstvo za stvaranje nerealnih svjetova, poezija je zahvalna i za postavljanje retoričkih pitanja jer ne nudi niti inzistira na brzom odgovoru kao proza', kaže Iva Srnec i ističe da je dramaturginja Beatrica Kurbel lik Doktorice kreirala na ponešto drugačiji način nego što je upisano u samoj noveli.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Marko Milovac

'Dodala joj je nova promišljanja i strahove uzrokovane nemoći da pomogne svojim pacijentima. Tako je Doktorica kod nas postala novi lik, s nešto drugačijom pozadinskom pričom', objašnjava Srnec kojoj je u predstavi misao vodilja bila prikazati skriveni unutarnji svijet protagonista.

'U tom unutarnjem svijetu dobro i zlo su izjednačeni, mrtvi su sretniji i življi od živih. Bilo je važno dočarati i osnovnu tragediju našeg protagonista, a to je upravo ta činjenica da on ne pripada nijednom od tih svjetova', kaže Srnec kojoj je rad na 'Pjesmi cvrčka', bio 'predivno i nezaboravno iskustvo'.

'Najveći izazov nije bio uvježbati predstavu koja ima čvrst okvir, na čemu smo koreografkinja Irena Mikec i ja inzistirale, nego prije svega zainteresirati sudionike za priču. Mnogi imaju otpor prema poeziji i klasičnim autorima koji dolazi iz straha od krive interpretacije ili prethodnih loših iskustava. Sljedeći izazov je svakako bio rad sa scenografijom koja se sastoji od velikih ploča i kubusa, a sve scenografske promjene izvode upravo naši sudionici preko 54 godine. Scenograf Tihomir Milovac se pobrinuo za to da ona bude praktična i pristupačna, ali da s druge strane ne olakšava glumcima i sudionicima koji zaista moraju animirati scenografske elemente kako bi stvorili različite prostore. Rad na ovoj predstavi svakako nije bio nešto s čim su se prije mogli susresti, ali kada su krenule probe sve je nekako sjedalo na svoje mjesto i reakcije publike u svakom gradu su bile izuzetno pozitivne. Publika je mogla vidjeti potpuno drugačijeg Krležu, a kada su vidjeli koliki su posao napravili naši polaznici u kratkom vremenskom roku bili su zadivljeni njihovom sposobnošću, a to je upravo i poanta projekta i uključivanja starijih osoba u scensku umjetnost', kaže Srnec.

Projekt je, dodaje, sve sudionike jako povezao.

'Zagrebački sudionici su nas pratili po svim gradovima kao podrška svojim kolegama, a neke od naših sudionica su se već povezale kroz zajedničku ljubav prema poeziji i sada kao tandem čitaju poeziju na studentskim festivalima', kaže Iva Srnec koja nakon 4. lipnja s ansamblom 'Pjesme cvrčka' gostuje i na Festivalu Miroslava Krleže u Zagrebu, 6. srpnja.

Predstavu namjeravaju igrati i kroz sljedeću sezonu, a žele nastaviti i s radionicama na kojima proučavaju nove aspekte kazališta. 'Osobno, smatram da mi projekt ovakvog tipa u kojem sudjeluju starije osobe nije posljednji', kaže Srnec.

Glazbu za njenu predstavu skladao je duo Nikola Kodjabashia i Antun Toni Blažinović, a kostime je osmislila Mina Petra Petričec. Na završnoj zagrebačkoj izvedbi glumci, kojima su 'godine samo broj', nosit će narodne nošnje krajeva iz kojih potječu te tako i scenski progovoriti o svojoj kulturi. 'Pjesma cvrčka' na platou Mamutice počinje u 21 sat, na posebnom gledalištu, a moći će se pratiti i s brojnih balkona zgrade. U slučaju kiše, seli se u veliku dvoranu KUC-a Travno.

Projekt 'Scenska kreativnost u starijoj dobi' sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u sklopu operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!