KAZALIŠNA KRITIKA NINE OŽEGOVIĆ

Buljanova raskošna ansambl predstava 'Kafka na žalu' oživljuje psihološki i politički zahtjevan začudan Murakamijev svijet

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 30.06.2020 15:32
  • Objavljeno 27.06.2020 u 15:14
tportal

Izvor: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Autor: Mara Bratoš

U Hrvatskom narodnom kazalištu u petak je pretpremijerno izvedena, uz stroge epidemiološke mjere, dugoočekivana predstava 'Kafka na žalu' u režiji Ivice Buljana, gdje je redatelj oživio složeni i začudni, fantamagorički svijet japanske književne zvijezde Haruki Murakamija u kojem ansambl HNK-a, predvođen tumačima glavnih uloga Kafke i Nakate – Matijom Čigirom i Draganom Despotom, donose na scenu zavodljivu fresku neobičnih, a opet stvarnih i autentičnih likova

Nakon što je Hrvatsko narodno kazalište zbog pandemije i režima izolacije korona virusa zatvorilo svoja vrata redatelj i ravnatelj zagrebačke Drame Ivica Buljan nastavio je probe za predstavu 'Kafka na žalu' u kontroliranim on line uvjetima. Rezultat tih napora je suvremena i vizualno raskošna ansambl predstava, koja je usprkos svemu pretpremijerno izvedena u petak navečer, uz stroge epidemiološke mjere – maske iz HNK-ove krojačnice, mjerenje temperature na ulazu u kazalište, razmak od metar i pol između gledatelja u gledalištu, te nezaobilazne dezinficijense što je ponovno potvrdilo moć i snagu kazališta, odnosno kulture u cjelini. U gledalištu je bilo oko 200 gledatelja što je i razlog zašto se HNK odlučio za pretpremijerne izvedbe, po uzoru na običaj u anglosaksonskim kazalištima, sa željom da na jesen upriliči pravu, veliku premijeru pred punim gledalištem.

Predstava 'Kafka na žalu' temelji se na istoimenom kultnom romanu japanske književne zvijezde Haruki Murakamija, koji je poznat po svojoj uzbudljivoj biografiji i pop senziblitetu. Roman je za kazalište adaptirao američki pisac Frank Galati, a na svjetsku scenu postavio ga je slavan japanski redatelj Yukio Ninagawa. Kazališna adaptacija nije identična romanu i gledatelje na sceni čeka nešto drukčije nego u romanu, no valja reći da je Galatijeva adaptacija jedina koja je dosad dobila Murakamijevo dopuštenje. Valja reći i to da u Zagrebu već dugo nismo gledali kazališno uprizorenje nekog japanskog pisca tako da je Murakamijev 'Kafka na žalu' u svakom slučaju zanimljiv odabir i repertoarno osvježenje, koje ne donosi odgovore nego postavlja pitanja, tražeći od gledatelja dešifriranje simbolike.

Ivica Buljan je u svojoj verziji 'Kafke na žalu', a u suradnji s dramaturginjom Mirnom Rustemović, na sceni oživio maštovit, onirički i psihološki složen, a djelomično i politički izazovan Murakamijev svijet simbola i metafora. U toj predstavi fragmentarne dramaturgije i razuzdane režije, prilično neobične za zagrebačku kazališnu scenu, naglasak je na začudnim likovima koji su opterećeni svojim sudbinama i nerješenim traumama iz prošlosti i koji traže odgovore. Te živopisne likove uvjerljivo utjelovljuju glumci ansambla HNK-a, predvođeni pamtljivim interpretacijama Matije Čigira i Dragana Despota u glavnim ulogama dječarca Kafke i starca Nakate. Uz njih tu su pukovnik Sanders s reklame za KFC – potpuno neprepoznatljiv ali sjajan Goran Grgić, bizarna prostitutka Sakura koja proučava Hegela – Tesa Litvan, mudar mačak Otsuka koji govori - Ksenija Marinković, kamiondžija Hoshino koji kao Indiana Jones kreće u potragu za ulaznim kamenom – duhoviti Igor Kovač, konceptualni umjetnik Johnnie Walker koji ubija mačke – Krešimir Mikić, tajanstvena knjižničarka Saeki – eterična Alma Prica, učiteljica Setsuko Okamochi – Nina Violić, bojnik Waren – Livio Badurina, aktivistica – Ivana Boban, dr. Nakazava – Siniša Popović, sijamska mačka Mimi – Ana Begić, muškarac zarobljen u tijelu žene Oshima - Marin Klišmanić te drugi, koji svojim autentičnim rolama pridonose prikazu pomaknutog Murakamijevog svijeta. U predstavi se isprepliću magični realizam i realnost, svijet živih i mrtvih, snovi i sjećanja, elementi basne, grčke mitologije i suvremene queer kulture, anegdote i metafore, živa glazba, pjevanje i ples, surovost i poetičnost itd., a u pozadini te raskošne freske motiva probijaju se glavne teme – gubitak, usamljenost i ljubav, te potraga za smislom. Odgovor na to pitanje pruža tajnovita knjižničarka, eterična gospođica Saeki, kad na kraju poručuje Kafki: 'Vrati se i živi!'

  • +23
  • +20

Pretpremijera predstave Kafka na žalu

Izvor: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Autor: Mara Bratoš

U predstavi se mogu pratiti dvije priče, zapravo, dvije sudbine – Kafkina i Nakatina, koje se u jednom trenutku isprepleću i zaokružuju osnovnu liniju predstave. Prva kreće od Edipovog mita, a druga progovara o japanskoj povijesti i razornim posljedicama Drugog svjetskog rata, kad je bombardirana Hirošima. Mladi glumac Matija Čigir, inače zaposlenik dječjeg Kazališta Trešnja i zvijezda generacijskog projekta KunstTeatar, odlično je utjelovio 15-godišnjeg tinejdžera Kafku, koji bježi od oca, radikalnog konceptualista Johnny Walkera, psihopata i ubojice mačaka, koji kreće u potragu za majkom koja ga je ostavila kao dijete. Na tom putovanju, odnosno poniranju u svoju podsvijest, susreće tajanstvenu ženu, knjižničarku Saeki, s kojom ostvaruje strastveni odnos. Pritom postavlja pitanja tko je on zapravo i je li osuđen na svoju sudbinu, ili ju može mijenjati i ponovno ispisivati. No da li se to sve uopće dogodilo? Čigirova interpretacija je bila snažna i uvjerljiva, što ne iznenađuje jer je taj mladi glumac svoj talent već itekako potvrdio u KuntTeatru. U drugoj pratimo putovanje starca Nakate, koji kreće u potragu za ulaznim kamenom jer mu je sjena, koja je nestala u djetinjstvu, za vrijeme američkog napada na Japan, prekratka i otežava njegovo funkcioniranje. Taj gubitak dijela sjene bio je za Nakatu poguban – Nakata gubi pamćenje i ostaje mentalno uskraćen, no stječe sasvim neočekivanu sposobnost – dar govora s mačkama! Tu je i priča o nacističkom zločincu Eichmannu koji ne razumije svoju odgovornost za smrt milijuna Židova. Nacionalni prvak Dragan Despot izvrsno je interpretirao Nakatu, prikazavši ga kao ranjivog i mentalno oštećenog starca, koji je uvjerljivost lika gradio na svim elementima, od ukočenog držanja tijela podignutih ramena, preko stišanog glasa do smiješne odjeće kakvu znamo viđati na starijim japanskim turistima, primjerice, sandale s debelim čarapama.

Scenograf predstave je vizualni umjetnik David Maljković kojemu je ovo prvi autorski rad u kazalištu, kostimografkinja je Ana Savić Gecan, koja je odabrala doista zanimljive kostime, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, koreograf Šimun Stankov, a autori dizajna svjetla i videa su Sonda 4 i Toni Soprano Meneglejte.

  • +4
  • +1

Premijera predstave 'Kafka na žalu' u HNK

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!