Od 28. lipnja do 7. srpnja, Zagreb postaje pozornica za Krležino živo kazalište koje spaja književnost, izvedbene umjetnosti, likovne intervencije i ritualne susrete publike i umjetnika uz doručak u sedam ujutro
Četrnaesto izdanje Festivala Miroslav Krleža ove se godine održava od 28. lipnja do 7. srpnja, a kroz deset festivalskih dana ponudit će zagrebačkoj publici razgranat i ambiciozan program koji povezuje kazalište, književnost, likovnost, glazbu i živi dijalog s Krležinim naslijeđem.
vezane vijesti
Festival 28. lipnja u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu otvara premijera Krležinog putopisa Izlet u Rusiju iz 1925., u režiji Sare Stanić i dramatizaciji Mirne Rustemović, simbolički najavljujući tematsku okosnicu ovogodišnjeg festivala: Krleža kao putnik, sugovornik i suputnik kroz političke, estetske i egzistencijalne prostore Europe, umjetnosti i duha.
Ovo čitanje teksta nastalog godinu dana nakon posjeta Miroslava Krleže Sovjetskom Savezu 1925. godine donosi inovativni kazališni pristup – u fokusu je "putovanje Misli", uz Biserku Ipša i plesni kolektiv Škvadra.
Kako obuzdati kaos vremena
Autorski tim se manje bavio fizičkim putovanjem, premještanjem tijela iz polazišta u odredište; više ga je zanimalo putovanje Misli različitim temama, vrludanje organizirano po kaotičnim asocijativnim stanicama, u kojem je cilj arbitraran i privremen te maskiran kao konačan, ali češće je samo novi početak vrludanja od kojeg bi se čovjek rado i odmorio. No kako sići s vlaka razmišljanja o stvarima? Kako obuzdati kaos vremena za Misli? Kako ih osloboditi mračnog, banalog, zločestog?
U nastavku festivala, Adam Končić donosi predstavu Ni med cvetjem ni pravice prema Baladama Petrice Kerempuha (30. lipnja). Slijedi autorski projekt Gorana Matovića Krleža – Sjetite me se 2022. u režiji Krešimira Dolenčića (1. srpnja), scenska kompozicija građena od sjećanja na susrete s velikim piscem, fragmenata Krležina opusa, žive glazbe i tonskih zapisa Krležina glasa u kojoj Matovića glazbeno prati Stanko Kovačić.
Predstava Doviđenja na nebu – Razgovori s Krležom (2. srpnja) u režiji Ivana Planinića dramaturški je oblikovana kao kronologija nastanka knjige Razgovori s Krležom Predraga Matvejevića, dajući neposredan uvid u nastanak profesionalnog i prijateljskog odnosa dvojice velikana.
Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza suvremena je adaptacija kanonskog Krležina romana Ane Tonković Dolenčić u izvedbi Ecije Ojdanić i režiji Ivana Lea Leme (3. srpnja) u kojoj jedan od najsloženijih ženskih likova hrvatske književnosti, Ksenija Radajeva zvana Bobočka, progovara sama o sebi, iz vlastite perspektive.
Turistička šetnja Krležinim adresama
Jedna od posebnosti festivala je i tradicionalna šetnja Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama (4. srpnja), vođena vožnja turističkim autobusom u kojoj publiku kroz piščev grad vode Jelena Miholjević i Nikša Marinović, uz čitanja tekstova i komentare o lokacijama na kojima je Krleža živio i stvarao.
Poseban naglasak ove godine stavlja se na predstavu Pod maskom, monodramu Branke Cvitković koja se temelji na istoimenoj Krležinoj noveli, u režiji Tamare Damjanović i prema zamisli Lade Čale Feldman. Predstava istražuje iskustvo glumačkog identiteta, tijela i sjećanja a izvodi se 6. i 7. srpnja u Zagrebačkom plesnom centru.
Doručak u zoru za kraj
Festival donosi i bogat popratni program: nakon što je već 17. lipnja održan okrugli stol povodom stote godišnjice Izleta u Rusiju u Hrvatskom državnom arhivu, 1. srpnja u Galeriji Josip Račić otvara se izložba Krleža / Dijalozi, koja uključuje radove suvremenih umjetnica i umjetnika (Lidija Šeler, Nina Atević Murtić, Carolina Barbarić, John Miličić, Alba Miočev, Natalija Borčić, Mihael Bađun). Dan poslije, 2. srpnja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otvara se izložba Iz autorova pera, rukopisna građa Miroslava Krleže.
Tradicionalno, festival završava 7. srpnja ritualnim Doručkom kod Krleže u 7 sati ujutro, na dan i u sat piščeva rođenja, u kazališnoj kavani Kavkaz. U programu koji spaja glazbu, glumu i gastronomiju (uz kafe-šnite, čaj i jutarnju rakiju), sudjeluju Antonija Stanišić Šperanda, Silvio Ferrari, Ivana Bolanča, Boris Svrtan, Irena Šekez Sestrić, Nikša Marinović, Nina Romić, Jelena Galić i Goran Matović. Dress code: bijelo.
Središnje lokacije festivala uključuju dvorište Akademije likovnih umjetnosti, Zagrebački plesni centar, Studio Moderne galerije Josip Račić, NSK, Hrvatski državni arhiv i Kazališnu kavanu Kavkaz. Organizator festivala je Teatar poezije pod ravnanjem Gorana Matovića.
