Kozina je kao jedan od prioriteta izdvojio pokretanje edukacijskih programa i svojevrsne akademije za djelatnike u nakladništvu i knjižarstvu jer se, kako je rekao za Hinu, tržište rada jako mijenja.

Pojasnio je da bi se kroz radionice i edukacije zaposlenicima u knjižarama i nakladništvu omogućilo dodatno stručno usavršavanje, dodajući kako edukacije mogu obuhvatiti prodaju, autorska prava, uredničku izvrsnost, ali i druga stručna područja.

Drugi važan cilj bit će veća vidljivost znanstvene i stručne literature jer je knjiga, dodao je, puno više od beletristike.

'Mislim da bi znanstvenici i sveučilišni profesori koji rade sjajne knjige trebali dobiti više medijskog prostora, promocija unutar nečeg što je malo hermetičnije', rekao je.

Najavio je i snažniju suradnju s domaćim tiskarama.

'Moramo dati podršku hrvatskim tiskarama, da hrvatski nakladnici što više tiskaju u hrvatskim tiskarama', kazao je Kozina, istaknuvši da je riječ o povezivanju srodnih sektora i jačanju domaće proizvodnje.

Od kriznog menadžmenta do novih sajmova

Govoreći o dosadašnjem radu Zajednice, podsjetio je da je prvi mandat obilježila stabilizacija sektora nakon propasti knjižarskog lanca Algoritam i krize povezane s Agrokorom, što je zahtijevalo jako puno kriznog menadžmenta.

U tom je razdoblju pokrenut Mediteranski festival knjige u Splitu, dok je u drugom mandatu osnovan Panonski festival knjige u Osijeku.

'Oba ta sajma imaju po 25.000 posjetitelja', istaknuo je.

Kozina je podsjetio i na suradnju s Ministarstvom kulture i medija oko novog modela otkupa knjiga te sustava potpora nakladnicima.

Također je dodao da je vrijeme za veći naglasak na kvaliteti sadržaja.

'Moj mandat u sljedeće tri godine obilježit će nastavak održavanja projekata koje sam spomenuo', istaknuo je.

Među projektima koje Zajednica namjerava nastaviti razvijati naveo je Panonski festival knjige u Osijeku, Mediteranski festival knjige u Splitu, premium program na Interliberu, Noć knjige te nastupe na međunarodnim sajmovima u Sarajevu, Beogradu, Bologni i Frankfurtu.

Knjiga u Hrvatskoj: promet od 187 milijuna eura

Istaknuo je kako Zajednica danas okuplja 81 članicu, iako ih je prema zakonu potrebno najmanje 14, ocijenivši da je to pokazatelj koristi koju članovi vide u radu Zajednice.

Prema njegovim riječima, sektor knjige u Hrvatskoj ostvaruje godišnji promet od oko 187 milijuna eura te izravno zapošljava oko 1700 ljudi u nakladništvu i knjižarstvu.

'Dodajte pisce, prevoditelje i ljude koji su dizajneri, dođete na 3000. Zatim tiskare, koje većinom tiskaju knjige, dođete blizu 4 do 4,5 tisuće ljudi0, rekao je.

Ocijenio je da hrvatsko nakladništvo, unatoč promjenama na medijskom tržištu, zadržava stabilnost i razvojni potencijal.

'Mi nismo egzotika na kojoj se može zaraditi milijune, ali možemo lijepo raditi, čuvamo baštinu hrvatskog jezika', rekao je Kozina, koji je i član Upravnog vijeća Hine.

Zamjenica predsjednika je Valentina Pastuović, a članovi vijeća Zajednice su Seid Serdarević, Ivana Ljevak Lebeda, Zvonimir Čimić, Emil Kolanović, Miro Radalj, Marina Kralj Vidačak, Ivica Vuletić, Mihovil Žužul, Anita Šikić, Nikica Micevski i Mišo Nejašmić.