Programe ove godine izvodimo u Tunelu Grič, prostorima Gornjeg grada, dvorištu Akademije likovnih umjetnosti, Zagrebačkom kazalištu mladih, Studiju Moderne galerije „Josip Račić“, Hrvatskom državnom arhivu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, na Krležinim zagrebačkim adresama, te u Koprivnici. Prema temama i motivima Krležina opusa razvijamo nove, žive dijaloge s čudesnim piscem koji se i danas suvereno obračunava s mračnim ideologijama i nacionalnim mitologijama u prostoru balkanske krčme.

Festival otvaramo premijerom Krležine drame Aretej (redateljica Aida Bukvić, dramaturg Goran Matović) u kojoj se zrcali sudbina svijeta kroz stoljeća. Aretej potvrđuje vječno vračanje istog mraka, iste okrutnosti i zlosutnih nagovještaja nove ratne drame na pozornici svijeta. Novu premijeru posvećujemo velikom redatelju Krležina teatra Georgju Paru i njegovom antologijskom Areteju izvedenom u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Georgij Paro obogatio je Festival Miroslav Krleža sjajnim režijama Krležinih drama: Legenda i U logoru.

Izvodimo autorski projekt Gorana Matovića Krleža – Sjetite me se 2022. u režiji Krešimira Dolenčića. Na sceni ambijentalnog teatra Festivala Miroslav Krleža izvodimo autorski projekt Jelene Miholjević i Saše Božića: Krleža - Glembajevi - proza.

U goste nam dolaze Narodno pozorište Sombor s predstavom Gospoda Glembajevi u režiji Gorčina Stojanovića.

Vraćamo se Krležinim Baladama, Adamu Končiću i predstavi Ni med cvetjem ni pravice. Igramo festivalsku predstavu Do viđenja na nebu – Razgovori s Krležom u režiji Ivana Planinića. Dragan Despot izvodi monodramu Na rubu pameti.

Nastavljamo s tradicionalnim naslovima i novim događajima: okrugli stol Aretej - treće, dvadeseto i 21. stoljeće, izložba Krleža / Dijalozi / Stjepan Šandrk, Martina Galić, Marta Katavić, Pavle Pavlović, Luka Kuščević, Svjetlan Junaković u Studiju Moderne galerije „Josip Račić“ te u Koprivnici u Galeriji Mijo Kovačić.

U sklopu festivala i ove godine organiziramo program Krleža u Koprivnici.

Zatim odlazimo na Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama. Festivalska publika u prostorima Akademije likovnih umjetnosti ima priliku razgledati nove radove studenata Akademije inspirirane Krležinim djelom. Krležinu rukopisnu ostavštinu iznosimo na svjetlo dana u okviru događaja Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže u NSK.

Na kraju pripremamo tradicionalni gastronomsko-nadrealistički susret Doručak kod Krleže (7. 7. u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja).

Sve se ponavlja! Festival Miroslav Krleža gubi i nalazi nove prostore. Putujemo i selimo se kao sretni nomadi ljepote. Zagreb nam se neprekidno otvara novim scenama Krležina ambijentalnog teatra. Vraćamo se Krleži kao velikom sugovorniku koji je naslućivao dramu današnjeg svijeta.

Uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija, Turističke zajednice grada Zagreba, Grada Koprivnice, partnera i donatora – prijatelja Festivala, vjerujemo da ćemo i u 2026. godini publici ponuditi program dostojan Krležina imena. Partneri su nam Akademija likovnih umjetnosti, Zagrebačko kazalište mladih, Nacionalni muzej moderne umjetnosti – Studio Moderne galerije „Josip Račić“, Muzej grada Koprivnice – Galerija Mijo Kovačić, Muzej grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski državni arhiv.

Mirko Ilić oblikovao je u novoj varijanti festivalski vizual.

„Nitko me neće! Denunciraju me na desno da sam orijentiran lijevo, a na lijevo da stojim desno... Istina je bio sam prilično sam ali osamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo.” M.K.

Krleža je epoha: društvena, kulturna i politička! Čudesna je pozicija Krleže u našoj kulturi. Ljevica koju je Krleža u Davnim danima učio misliti gotovo ga je otpisala i zaboravila, a desnica ga prirodno ne podnosi. To mu trajno obnavlja snagu i vitalnost. Na Krležinoj antitetičkoj vrtešci događa se i ponavlja naša mala povijest i Krležino živo kazalište.

Goran Matović, utemeljitelj, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža