Mercatorova projekcija kojom se najčešće prikazuje naš planet čini Grenland znatno većim nego što on jest. U stvarnosti veličine Meksika ili Alžira, ovaj će danski teritorij 2026. postati mjestom na kojem se određuje budućnost zapadnog svijeta, Europe i, premda nam se to možda ne čini trenutno takvim, Hrvatske.

U svojem imperijalističkom zanosu, osokoljen akcijom u Venezueli, Donald Trump i njegovi jastrebovi tvrde da će Grenland 'milom ili silom' oduzeti savezničkoj Danskoj i, bez obzira na to što misle njegovi stanovnici, pripojiti ga zajednici američkih saveznih država. Iako se tako ne čini slijedom od njega namjerno stvaranog kaosa na društvenim mrežama, potezi Trumpove administracije u vezi s Grenlandom duboko su promišljeni s ciljem radikalne promjene geopolitičkih odnosa. U tim odnosima stara savezništva i međunarodno pravo više ne vrijede, što čini situaciju posebno osjetljivom za države poput Hrvatske. Povijest nas uči, a trenutak dokazuje, da se i oko nas nalaze mnogi koji svojataju Istru, Baranju, Dalmaciju…Ti isti samo čekaju mig i Trumpovu poruku s društvenih mreža – ustanite prijatelji.

Za razumijevanje shvaćanja važnosti ovog trenutka za zapadni svijet dovoljno je pobrojati što je sve ugroženo mogućim otimanjem Grenlanda. Prva žrtva Trumpovih ambicija gotovo sigurno je NATO. Sedamnaest godina nakon hrvatskog pristupanja tim bi činom ovaj savez praktički prestao postojati, a zemlje članice ne bi mogle računati na snažne obrambene mehanizme koje donosi članstvo u toj organizaciji.

Glavna meta razbijanje EU

Navedeno bi značilo i kraj prekoatlantskog savezništva na koje Trump, vođen beskrupuloznom i sirovom silom, nikada nije ni računao. Američka administracija ovim potezom ima i veći cilj. Oni žele ugroziti projekt Europske unije jer im u zapadnoj hemisferi ne treba još jedan snažan igrač. Razbijanje EU razlog je najavljen uvođenjem carina za devet članica, a ne za cijelu uniju. Ideja je posijati sjeme razdora i podijeliti države u odgovoru na Trumpove poteze. Baš kao što je svojim izjavama i potezima promijenio rezultat izbora u Kanadi i Australiji, isto bi mogao učiniti i u slučaju Europe.

Premda vjerojatno toga nije dovoljno svjestan, ovakvim potezima američki predsjednik daje ideji ujedinjene Europe smisao i novu energiju koju se desetljećima gubila po hladnim briselskim birokratskim hodnicima. To postaje vidljivo i na dijelu desnog političkog spektra, koje je inače bilo sklono američkom predsjedniku, pa su tako na njegovo 'preuzimanje' Grenlanda redom negativno reagirale stranka Marine Le Pen, u Velikoj Britaniji Nigel Farage i njegovi reformisti i njemački AfD. Skandinavski desničari se pak spremaju za rat sa SAD-om. Potencijalna jedinstvenost europskog stava značila bi na svjetskoj razini čuvanje ideala demokracije i ideje međunarodnog prava koje nije zasnovano na sili i prijetnji jačega.

Nova prilika za Europu

Za Hrvatsku je posebno znakovito da na popisu onih koje Trump proziva i kažnjava nema Italije i Mađarske. Neki od vodećih političara tih, inače prijateljskih država, već desetljećima otvoreno svojataju hrvatski teritorij. Često bez reakcije vladajućih političkih struktura. U slučaju raspada NATO-a i EU-a ove dvije države mogle bi biti američki saveznici na europskom tlu. U situaciji kad nema međunarodnog prava i kada se teritorij otima, neki bi mogli pomisliti da je uz pomoć 'velikog brata' vrijeme da se krene u neka nova osvajanja i stvaranje nekih novih velikih Italija, Mađarski, Srbija…Hrvatska toga u svakom trenutku mora biti svjesna.

Agresorske najave i potezi Donalda Trumpa i Vladimira Putina ugrožavaju temelje Europe, ali - paradoksalno - daju joj novu priliku, u kojoj Hrvatska treba igrati aktivnu ulogu države koja zna da rat nikome ne donosi dobro i koja se zalaže za poštivanje međunarodnog prava bez obzira na to radi li se o Danskoj, Ukrajini, Poljskoj ili Sloveniji. Države koja se zalaže za mir i suradnju – to je prava Hrvatska. U protivnom, bez obzira na veličinu, mogli bismo postati Grenland.