komentar višeslava raosa

Predsjednički izbori bili su mačji kašalj: Na jesen ćemo imati pravi triler

Da bi čiste savjesti izašao na parlamentarne izbore, Andrej Plenković mora se prvo riješiti unutarstranačkih protivnika

Da bi čiste savjesti izašao na parlamentarne izbore, Andrej Plenković mora se prvo riješiti unutarstranačkih protivnika

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Iščitavajući trendove popularnosti političkih stranaka ususret parlamentarnim izborima komentator tportala zaključuje kako bi moglo doći do izrazito izjednačenog rezultata HDZ-a i SDP-a. Sličnom je analizom ususret predsjedničim izborima ustvrdio da mu se Milanovićeva pobjeda ne čini neočekivanom

Još se sliježu se dojmovi i razna objašnjenja koja pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto je Kolinda Grabar Kitarović bila favoritkinja, da bi u konačnici Zoran Milanović odnio pobjedu u oba izborna kruga predsjedničkih izbora. Ako se pak sjetimo prethodnih analiza dugoročnih trendova koje možemo iščitati iz istraživanja javnoga mnijenja, onda nam Milanovićeva pobjeda ne izgleda tako neočekivanom.

Neki će ustvrditi kako je Milanovićeva pobjeda već druga u nizu pobjeda SDP-a, a time i Davora Bernardića. Drugi će reći kako poraz Grabar Kitarović otvara novu rundu žestoke borbe za srce i dušu HDZ-a. Treći pak smatraju kako Plenković i dalje drži konce u rukama te može po svojim uvjetima dočekati redovni kraj aktualnog saziva Sabora. Kako bilo, ova izborna godina bit će burna i neizvjesna.

Analiza dugoročnih trendova popularnosti stranaka ususret parlamentarnim izborima puno je složenija od one za predsjedničke izbore.

Već smo spominjali kako ispitivanja javnoga mnijenja koja donose podatke o trenutnoj popularnosti stranaka u pravilu ne segmentiraju ispitanike prema izbornim jedinicama, već fiktivno tretiraju Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, što onemogućava smisleno zaključivanje o tome koliko bi koja stranka mogla osvojiti mandata. No, nakon što se osvrnemo na manevarski prostor u kojemu će se odvijati procesi koji će kulminirati sâmim parlamentarnim izborima, pokušat ćemo predstaviti i vrednovati podatke koji će nam pružiti određeni uvid u dinamiku popularnosti stranaka.

Predsjedanje za imidž

Predsjedanje Vijeće Europske unije izrazito je važno za premijera Plenkovića te će ga on zasigurno pokušati iskoristiti kako bi učvrstio svoj položaj i imidž. Uspješnost predsjedanja Vijećem moguće je objektivno mjeriti (vrednovanjem broja otvorenih i zatvorenih tematskih cjelina, brzine i usklađenosti vođenja procesa stvaranja javnih politika kroz sastanke Vijeća i pripremnih tijela, kao i provođenja dugoročnih ciljeva Unije), no iz perspektive većine birača, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama članicama, sud o kvaliteti predsjedanja više ovisi o dojmu, uspješnosti Vladine javne promidžbe te općoj razini popularnosti aktualne izvršne vlasti.

  • +3

Andrej Plenković

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Premda ne bi bilo nečuveno da za vrijeme predsjedanja neke zemlje padne vlada ili se održe izbori, malo je vjerojatno da bi Plenković namjerno izazvao ranije održavanje izbora u prvoj polovici godine. Uzme li se u obzir da će ovaj saziv Sabora završiti 14. listopada te da se izbori imaju raspisati za nedjelju koja pada najmanje trideset, a najviše šezdeset dana nakon odluke predsjednika koja slijedi nakon odluke o raspuštanju Sabora, izbori se mogu održati najkasnije 13. prosinca, a ako bi se Sabor raspustio tek 14. listopada, najraniji termin bi bio 15. studenoga. Pa ipak, vjerojatnije je kako će izbori biti bitno ranije, odnosno već u rujnu, kao što je to i bilo prije četiri godine.

Izazivači i datumi u igri

Jedan od bitnih čimbenika za koje se može očekivati da bi mogli utjecati na predizbornu dinamiku te konačni ishod ovogodišnjih parlamentarnih izbora svakako je rasplet već dugo tinjajujućeg sukoba između Andreja Plenkovića i njegovih suparnika iz nekoliko desnih struja u HDZ-u. Svima njima je zajedničko to da Plenkovića ne smatraju autentičnim predstavnikom stranke, otuđenim od članske baze te to da u većoj ili manjoj mjeri žele HDZ usmjeriti više udesno te vjeruju kako će time povratiti birače koji su se na europskim izborima okrenuli suverenistima, a na predsjedničkima svoj glas dali Miroslavu Škori.

Nekoliko je mogućih izazivača, odnosno kandidata za novoga predsjednika HDZ-a, no za sada se jedino Miro Kovač jasno izjasnio o tome. Za sada nema naznaka da bi predsjednica Republike na odlasku mogla pretendirati na mjesto čelnice stranke, niti da bi se javno priklonila nekome od kandidata.

Miro Kovač jedan je od kandidata za novog šefa HDZ-a

Miro Kovač jedan je od kandidata za novog šefa HDZ-a

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

U javnosti se nagađa kako bi se unutarstranačke izbore moglo odgoditi nakon održavanja parlamentarnih izbora kako bi aktualni šef stranke u unutarstranačku borbu ušao nakon što 'svoje' ljude 'progura' na liste za Sabor.

Međutim, Statut HDZ-a iz 2018. ne daju baš jasnu mogućnost kako odgoditi te izbore. Naime, prema njegovim odredbama, izbori se moraju održati najmanje mjesec dana prije isteka mandata. U slučaju čelnika stranke Plenkovića, to bi značilo da se izbori za novog predsjednika moraju održati najkasnije 17. lipnja, pred kraj predsjedanja Vijećem EU-a. Jednako tako, svake se dvije godine mora održati Opći sabor stranke koje bira članove Predsjedništva i Nacionalnoga odbora, tijela koje bi nakon nadolazeće stranačke konvencije trebalo zamijeniti dosadašnji Središnji odbor i Nacionalno vijeće. Naposljetku, na zahtjev više od polovice županijskih organizacija, Predsjedništvo će sazvati Opći sabor (i ranije).

Kakvi su dugoročni  trendovi?

Pojedinačni anketni rezultati popularnosti pojedinih stranaka ne znače puno, osim što detektiraju reakciju birača, odnosno ispitanika, u danom trenutku. Međutim, pomno praćenje dugoročnih, opetovanih anketnih podataka, omogućava nam da ipak s većom ili manjom pouzdanošću zaključimo kako smo opazili trend. Na temelju tih postojećih podataka, odnosno već objavljenih ispitivanja javnoga mnijenja, potom možemo izvesti predikciju budućeg kretanja popularnosti pojedinih stranaka, odnosno izvesti predviđanje podrške strankama u budućnosti.

Prvi grafikon nam pokazuje trendove popularnosti četiriju stranaka koje su od prošlih izbora po anketama kontinuirano uživale najveće povjerenje građana te koje su bile zastupljene u svim anketama. Na temelju anketnih podataka izvedene su i regresijske krivulje koje nam omogućavaju predikciju budućih kretanja. Vidljiva je jasna prednost HDZ-a nad SDP-om kroz gotovo cijeli period od jeseni 2016. do danas, no i smanjivanje te razlike i sustizanje u posljednjih nekoliko mjeseci. Živi zid je doživio velik uspon u 2018., u vrijeme najvećeg pada popularnosti SDP-a, no od tada je u kontinuiranom padu. Od sve četiri promatrane stranke, Most ima najstabilniju potporu, no ona je u prosjeku značajno niža nego li je bila 2016. dok je ta stranka još bila dio izvršne vlasti.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: N. Bučević/tportal

U drugom grafikonu izvučeni su samo rezultati anketa u posljednjih dvanaest mjeseci. Ovdje je izrazito uočljiv već spomenuti trend prema kojemu SDP sustiže HDZ, ali ga i može prestići, ako se dinamika nastavi sukladno projiciranim budućim vrijednostima.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: N. Bučević/tportal

Premda je još jako rano govoriti o konkretnijim implikacijama, možemo reći kako nas čeka uzbudljiva i nepredvidljiva stranačka borba ususret parlamentarnim izborima koji bi trebali biti održani u ranu jesen te na kojima bi moglo doći do izrazito izjednačenog rezultata HDZ-a i SDP-a.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.