SPAVANJE I ZDRAVLJE

Tko (pre)rano rani, više bolesti grabi

  • Autor: Sonja Staničić
  • Zadnja izmjena 04.02.2022 08:23
  • Objavljeno 04.02.2022 u 08:23
tportal

Izvor: Unsplash / Autor: Mert Kahveci

Iako znanstvenici već odavno naglašavaju nužnost dovoljne količine sna za kvalitetno funkcioniranje čovjekovog uma i tijela, a koja za prosječnu odraslu osobu iznosi od 7 do 8 sati, rijetki su oni koji se te upute slijepo i bez iznimke pridržavaju

Ubrzani način života, prekovremeni radni sati, obiteljske obaveze te preplavljenost sadržajima koje tek djelomično stižemo konzumirati, naš dan čine jednostavno - prekratkim. U tom nadmetanju s vremenom, spavanje je često jedna od prvih stvari koje ćemo žrtvovati. Pa ako ćemo si vikendom katkad i priuštiti duže ostajanje u krevetu, tijekom radnog tjedna bešćutna će budilica to svakako onemogućiti. Tada ćemo se nerijetko tješiti dobrom starom formulom – 'naspavat ću se za vikend'. Ili u nešto kroničnijim slučajevima – 'naspavat ću se kad odem u penziju'.

No, funkcioniraju li stvari baš tako i mogu li naša tijela doista sustići san koji smo izgubili? Sudeći prema rezultatima brojnih istraživanja, taj je proces prilično kompleksan i tek djelomično izvediv.

Svi smo uglavnom upoznati sa štetnim posljedicama koje nedostatak sna čini našem organizmu, no imajući na umu da čak dvije trećine odraslih osoba u svim razvijenim društvima noću ne odspava preporučeni broj sati, nije naodmet ponoviti gradivo.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: YouTube

Dokazano je dakle kako štednja na spavanju dugoročno pogoduje razvoju bolesti srca i krvožilnog sustava, jetre i bubrega, pretilosti, šećernoj bolesti, Alzheimeru, problemima s reproduktivnim sustavom ili pak raznim vrstama raka.

Kratkoročno pak, već jedna djelomično probdjevena noć povlači za sobom znatno slabljenje mentalnih i motoričkih sposobnosti sljedećih dana. Opada moć analitičkog mišljenja, i to nerijetko uz lažni osjećaj potpune kompetentnosti, što posljedično dovodi do nerealnog precjenjivanja svojih sposobnosti.

Uz pad koncentracije u kombinaciji s povećanjem razine stresa, moguća je, kažu, i neuravnoteženost kao kod lakše alkoholiziranosti. Štoviše, već nakon osamnaestog sata budnosti naš mozak pretrpjet će ista kognitivna oštećenja koje bismo imali s razinom alkohola u krvi od 0,5 promila, a nakon 24 sata bez sna, učinak je sličan razini od jednog promila.

'Već i kratkotrajno pomanjkanje spavanja mijenja naš mozak, naše umne i fizičke sposobnosti', rezolutan je Matthew Walker, britanski neuroznanstvenik i profesor na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.

Njegova revolucionarna knjiga 'Zašto spavamo?', nastala na temelju dva desetljeća temeljitih i opsežnih istraživanja sna, već je godinama svjetski bestseler. Danas redovito objavljuje podcast na temu spavanja.

U trenucima kad se nagomilaju zadaci ili približavaju rokovi, žrtvovanje nekoliko sati sna može se učiniti kao jedino logično rješenje. No, to nipošto nije mudro jer pospani mozak čak 40 posto slabije upija nove informacije. San je nasušno potreban hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za primanje novih informacija i njihovo pohranjivanje. Kod kronično neispavanih taj je pretinac gotovo neupotrebljiv', tvrdi.

Kako god, nema osobe koja si barem katkad ne priušti probdjevenu noć ili manjak sna. Može li se u tom slučaju šteta učinjena našem organizmu sanirati kasnijom nadoknadom?

'Spavanje nije poput banke pa da možete nagomilati dug, a zatim ga pokušati otplatiti u nekom kasnijem trenutku. Naš mozak nema sposobnost u potpunosti povratiti izgubljeni san s kojim smo ga mučili tijekom radnog tjedna', rezolutan je Walker.

Ipak pomirljivo dodaje kako se negativne posljedice bdijenja u izvjesnoj mjeri mogu popraviti nadoknadom tijekom vikenda ili prvom prilikom, no samo ako se radi o iznimci, a ne pravilu. Brojne studije, primjerice one sa Sveučilišta Colorado iz 2019. godine, potvrđuju kako je, bez negativnih posljedica za organizam, nemoguće svaki tjedan odspavati tek pet sati dnevno, a onda za vikend nadoknaditi propušteno. Dugoročno, šteta koja je učinjena našim stanicama postat će nepovratna.

tportal

Izvor: Unsplash / Autor: Damir Španić

Dodatni problem s ovom 'metodom', pa čak i kad bi ona u teoriji funkcionirala po principu 'vraćanja duga bez kamate', praktične je prirode. Naime, ako u vikend uđemo s manjkom od deset ili više sati sna, morali bismo prespavati pola dana kako bismo ga propisno nadoknadili. Mnogi od nas u praksi to, dakako, neće učiniti. Stoga, poručuju nam znanstvenici, vrijeme je da se konačno prestanemo zavaravati i svojim spavalačkim navikama posvetimo pozornost  koju zaslužuju.

'Ljudska bića su jedine vrste koje si namjerno uskraćuju san bez vidljive dobiti. I prolaze kroz svoje živote u neprospavanom stanju, a da često toga nisu ni svjesni. Nadam se da će jednom konačno osvijestiti kako su sati provedeni u snu itekako produktivni; dapače - oni su među najkorisnijima u našim životima', zaključuje Walker.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!