hrvatski eurozastupnik

Radoš: Treba raskrinkati mitove o EU fondovima

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 25.03.2019 08:55
  • Objavljeno 25.03.2019 u 08:51

Jozo Radoš (GLAS/ALDE)

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar

O EU fondovima se u Hrvatskoj nerijetko iznose netočne informacije a vlade ih zlorabe za međusobna prozivanja, ocijenio je u razgovoru za Hinu zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš i najavio kako će u kampanji za europske izbore nastojati ukazati na "mitove" o iskorištavanju tih fondova

Hrvatski eurozastupnik Jozo Radoš, član grupacije europskih liberala i demokrata (ALDE) po novi mandat u Europskom parlamentu na izborima u svibnju ići će kao kandidat GLAS-a na listi Amsterdamske koalicije za koju očekuje da će osvojiti dva zastupnička mjesta.

"Uspjeh je da jedna takva nova koalicija ima siguran jedan mandat. Mi ćemo se boriti za drugi, a sanjati i o trećem", rekao je Radoš u razgovoru za Hinu.

S obzirom na pad popularnosti socijaldemokratskih stranaka u Europi, Radoš smatra da bi se mogao jedan dio glasova SDP-a preliti drugim grupacijama od čega bi Amsterdamska koalicija mogla profitirati.

"To je koalicija lijevog centra koju glasači vide kao svoj alternativni izbor zbog poteškoća u kojima se SDP nalazi", primjećuje Radoš.

Radoš najavljuje da će u kampanji nastojati "ukazati na sve mitove o europskim fondovima u Hrvatskoj". "EU fondovi nisu tako jednoznačno pozitivni i u Hrvatskoj se precjenjuju", kaže Radoš i dodaje da je "ta tema u Hrvatskoj nezasluženo snažno prisutna s obzirom na potencijale koje nose".

EU fondove je teško prezentirati i razumjeti jer su komplicirani, njihova provedba jako dugo traje i tijekom tog razdoblja izmijeni se više vlada i administracija, a takva situacija dovodi do međusobnih prozivanja i iznošenja informacija koje ne stoje, napominje Radoš.

Jedan je od većih problema, kaže, nedostatak jasnog cjelovitog prikaza praćenja fondova, njihovo korištenje po operativnim programima i po tzv. prioritetnim osima tih programa.

"Ne bi bilo loše kada bi stranica ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, od početka imala jednostavnu tablicu za sve operativne programe i prioritetne osi te da se ona ne mijenja s promjenom administracije čime bi se izbjegla mogućnost manipuliranja i okrivljavanja prethodnih vlada za neiskorištavanje fondova", smatra Radoš.

"Za njihovo dobro korištenje, trebate imati precizan plan od početka, čak i prije nego se uspostavi Višegodišnji financijski okvir (VFO) tako da on bude kontinuiran, a ne skokovit kao što je kod nas slučaj", kaže Radoš.

Jozo Radoš je kao potpredsjednik međugrupe u Europskom parlamentu za ruralna, planinska i udaljena područja (RUMRA) davao niz prijedloga od kojih su neki i ušli u rezolucije Europskog parlamenta.

Neki od njih se tiču boljeg pristupa jedinica lokalne i regionalne samouprave europskim fondovima, borbe protiv energetskog siromaštva i potrebe za pokrivenosti širokopojasnim internetom ruralnih, planinskih i zabačenih područja, uključujući i otoke.

"Zalagao sam se da se jedinicama lokalne samouprave koje nemaju administrativne kapacitete za pripremu projekata ponude jednostavni tipski projekti kao što je izgradnja vodovoda ili malih sustava za zbrinjavanje otpada kako bi im se olakšao pristup fondovima Europske unije", objašnjava Radoš.

Hrvatskoj treba sustavna energetska politika

Radoš najavljuje da će, ako osvoji još jedan mandat, u fokusu njegovog djelovanja u parlamentu ostati energetska politika EU-a i njezino provođenje u Hrvatskoj. Izrazio je žaljenje što većina ciljeva koje je Hrvatska postavila u energetskoj strategiji za razdoblje 2010-2020. nije ostvarena.

"Hrvatska je imala za cilj ostvariti 20 posto obnovljivih izvora energije do 2020. godine, a 2014. smo naglo skočili s 18 na 26 posto jer smo uračunali u obnovljive izvore i grijanje kućanstava pomoću drveta koji nije najbolji energent. Drvo je velik zagađivač i postoje puno efikasniji načini korištenja biomase", kaže Radoš.

Podsjeća kako je u formiranju nova energetska strategija za 2020.-2030. te da je to prilika za Hrvatsku da definira svoje ciljeve koje treba provoditi kao dio nacionalne politike, održavajući kontinuitet bez obzira na promjene vlasti.

Biogorivima ne vidi budućnost u Hrvatskoj jer smatra da su šanse uništene i u tom pogledu.

"Hrvatska je imala četiri biorafinerije, a 2014. smo bili na oko četiri posto udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u prometu. Kada su se zaslugom vlada te biorafinerije zatvorile, Hrvatska je spala na udio biogoriva od 1,2 posto čime smo postali pretposljednja zemlja u EU, samo ispred Estonije", kaže Radoš.

Prema novim pravilima koje je postavila Europska unija, nastoje se ograničiti goriva prve generacije koja se zasnivaju na žitaricama, na 7 posto do 2030., a za one zemlje koje su zatečene nekim stanjem, pomak može biti samo 1 posto.

"Teško da mi možemo aktivirati naše konzervirane biorafinerije, a budući da s prvom generacijom biogoriva koja se zasnivaju na žitaricama možemo ići samo za 1 posto, dakle samo na 2,2 posto do 2030., ta prilika je za nas propuštena", ocjenjuje Radoš.

Proširenje postaviti za prioritet hrvatskog predsjedanja EU-om

Zastupnik Radoš, član Odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku, smatra da bi proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana Hrvatska trebala postaviti kao prioritet u svom predsjedanju Vijećem EU-a.

"Ako na svojim granicama imate nestabilne zemlje s nizom poteškoća, to može imati negativne posljedice na život u Hrvatskoj zato očekujem da ćemo taj problem postaviti visoko na ljestvici prioriteta", kaže Radoš.

Glede stanja stanja u Bosni i Hercegovini, Radoš kaže da posljednje izvješće o BIH dobro oslikava ono što se u toj zemlji događa, ali da EU ne nudi nikakve izravne instrumente i ne može utjecati na političke odnose unutar zemlje.

"EU postupno gura projekte zajedništva i povezanosti, no nema političku snagu da promjeni bazičnu ustavnu strukturu te zemlje".

"EU je blaga sila koja nastoji djelovati nevojnim sredstvima te se zasniva na poštivanju međunarodnog prava", napomenuo je Radoš u razgovoru.

Odnosi u svijetu nalažu snažniju zajedničku sigurnosnu politiku

Potrebna je snažnija europska sigurnosna i obrambena politika, smatra Radoš.

"Proračuni svih zemalja članica za obranu ukupno iznose 250 milijardi eura. Kada bi postojala zajednička obrambena politika, isti ciljevi bi se postigli i za 150 milijardi eura. Zbog odnosa u svijetu, EU ne samo da treba jačati zajedničku politiku nego treba i ulagati više", smatra eurozastupnik.

Razlog zašto EU nema dovoljno utjecaja na svjetsku vanjsku politiku, kaže, leži u strukturi međunarodnih odnosa, odnosno poziciji UN-a gdje u Vijeću sigurnosti dominira pet zemalja od kojih će tri velike zemlje činiti poteze koji njima odgovaraju, a kada je potrebno iskoristit će svoju silu i djelovati unilateralno mimo odluka Vijeća.

"Dok su takvi odnosi na razini UN-a, Europska unija teško može postati vojna sila poput SAD-a", zaključuje Jozo Radoš.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!