POTICAJI ZA PODUZETNIKE

Zašto slavonske županije nisu dobile sredstva jamstvenog fonda

02.08.2013 u 16:17

Bionic
Reading

Nijedna slavonska županija nije dostavila potpunu prijavnicu na natječaj kojim je Ministarstvo gospodarstva dodjeljivalo sredstva za potpore tvrtkama u prerađivačkoj industriji, vrijedan 18 milijuna kuna. Najviše su, po 4,5 milijuna kuna, dobile Istarska i Varaždinska županija. Tamošnji poduzetnici dobit će jamstva za kredite komercijalnih banaka kojima će financirati svoje inovativne projekte i razvoj proizvodnje. Tri od pet slavonskih županija nije uspjelo poslati potpune prijavnice i moraju pričekati raspisivanje natječaja sljedeće godine

Županije koje mogu pomoći poduzetnicima u dobivanju kredita

Sredstva jamstvenog fonda dobilo je ovih 11 županija: Međimurska, Varaždinska,Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska,Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Istarska i Karlovačkažupanija. U Ministarstvo gospodarstva kažu da su one 'bile spremne zapromptno korištenje tih sredstava te su dostavile sve potrebne dokumentei dokazale svoju aktivnost u tom području'.

Potpore nisu dobileOsječko-baranjska, Virovitičko-podravska,Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska županija i GradZagreb.

Potpore je dobilo ukupno 11 županija, s čijim je predstavnicima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u utorak u Varaždinu potpisao ugovore o dodjeli sredstava jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji u 2013. godini.

Županijske garancijske i razvojne agencije plasirat će ta sredstva kao jamstvo bankovnih kredita obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima. Oni će kreditima financirati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu nastalu kao rezultat inovacije. Moći će ulagati u modernizaciju tehnološkog procesa i obrtna sredstva vezana za provođenje modernizacije tehnološkog procesa do maksimalno 500 tisuća kuna.

Prilikom potpisivanja ugovora ministar Vrdoljak rekao je da je nužno osnovati razvojnu agenciji ili imati razvojnu agenciju registriranu za izdavanje jamstava.

'Nekoliko slavonskih županija javilo se na natječaj, ali ne uz uvjete uz koje je to moguće realizirati, da imaju jamstvenu agenciju ili razvojnu agenciju registriranu za izdavanje jamstava. Mislim da sljedeće godine nijedan ozbiljan župan sebi ne bi trebao dopustiti da propusti šansu pomoći gospodarstvu i realnom sektoru. Ali dobro, ovo je prva godina, pa mogu shvatiti da neki nisu bili spremni za ozbiljno korištenje jamstvenih fondova', prenio je Media servis Vrdoljakovu izjavu.

U odgovoru tportalu, Ministarstvo gospodarstva promijenilo je tu tvrdnju.

'Zbog različite prakse pri registraciji, uvažavana je i registracija u kojoj nije izrijekom spominjano davanje jamstava, ukoliko je potporna institucija dostavila druge dokaze iz kojih je bila vidljivo da su i ranije obavljali poslove davanja jamstava za kredite poslovnim subjektima koje izdaju financijske institucije, te da je ta djelatnost uobičajena uz glavnu koja je upisana u sudski registar', kažu u Ministarstvu pozivajući se na Zakon o trgovačkim društvima.

Iako jedino slavonske županije, Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija nisu imali te uvjete za dobivanje sredstava na natječaju, Vrdoljakovo ministarstvo ipak je zadovoljno.

'Smatramo da županije nisu pokazale ignoranciju. Naprotiv, većina se županija, njih 17, javilo na javni poziv te tako dalo potporu ovakvom modelu pomoći gospodarskim subjektima sa svojeg područja. Preostalih nekoliko županija očito je ocijenilo da nisu u mogućnosti u rokovima dostaviti potrebne dokaze te angažirati svoje potporne institucije na odgovarajući način', kažu u Ministarstvu.

Ponovno raspisivanje natječaja Jamstvenog fonda može se očekivati tek nakon donošenja sljedećeg državnog proračuna, nakon ožujka sljedeće godine.