Kao jedan od strateških ciljeva u ovom mandatu Vlada je označila i jačanje tržišta kapitala. Planovi i strategije postoje, a realizacija – koja je započela, u financijskim uvjetima gledano, relativno nedavno – već pokazuje prve znakove napretka.

Napredak, između ostalih, svakako bilježi Zagrebačka burza. Naime naša jedina takva institucija u prvih devet mjeseci ove godine, uspoređujući s istim razdobljem lani, bilježi značajan skok u gotovo svim ključnim segmentima, ali i na tržištima na kojima djeluje.

'Zagrebačka burza bilježi rast prometa u prvih devet mjeseci od 97 posto, Ljubljanska od 70 posto, a slične su brojke i u Makedoniji. Rijetko sam bila u prilici da kažem da smo u jednoj godini uspješno dovršili dva IPO-a, ona Ing-grada i Žita, a upravo u tijeku je treći, Tokićev, koji počinje u ponedjeljak', poručila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić na konferenciji 'Izazov promjene'.

Ali to nije sve. Rastu i cijene dionica, pri čemu najviše prednjače one Končara (KOEI i KODT). To je dovelo do rasta Crobexa te bi, ako nastavi ovako, po procjeni šefice burze, mogao uskoro probiti plafon od 4000 bodova. To je vrijednost koja je posljednji put zabilježena uoči financijske krize 2008. godine.

Nadmašili brojna tržišta

Jasno, tome su značajno doprinijele već spomenute inicijalne javne ponude dionica. Gažić ističe da je ZSE već s prva dva IPO-a premašio brojna svjetska, čak i londonsko, ali i sva regionalna tržišta, pa i poljsko, a ono je po vrijednosti otprilike 100 puta veće od hrvatskog.

'Svaki novi IPO ujedno je poticaj drugim kompanijama i služi kao primjer toga kako se novi rast i tranzicija upravljanja može riješiti i financirati upravo putem tržišta kapitala', istaknula je Gažić.

Uz to, primjetno je da su sve inicijalne javne ponude u posljednje tri godine, od Spana pa do Žita, popraćene investicijama sve većeg broja malih dioničara. Gažić je na konferenciji istaknula da je u prva tri kvartala njihov tržišni udio bio čak 57 posto.

'Ubrzo nakon ponuda ove su kompanije ušle u naše glavne indekse i značajno su doprinijele efikasnosti cijelog tržišta. Ovo je jako dobar primjer toga kako se neki prijedlog može pretvoriti u uspjeh ako se uključi više dioničkih subjekata', poručila je Gažić i dodala da to nije bilo moguće bez mjera koje su ponekad bile i 'filigranske'.

Strateški okvir

Donesen je i strateški okvir razvoja tržišta kapitala, a brojne definirane aktivnosti već su započete. No potreban je i angažman upravo tvrtki koje jesu ili žele izaći na burzu, ali i drugih dionika, poput obveznih mirovinskih fondova, koji su sa svojom imovinom od 27 milijardi eura značajno 'zakotrljali' domaće tržište kapitala.

'Prošle godine pričali smo o tome kako je cijelo tržište davalo prijedloge za mjere koje će doprinijeti rastu i razvoju tržišta. Ove godine već obilježavamo prve aktivnosti. Međutim moramo se ovom prilikom potruditi da malo aktivnije sudjelujemo u komentiranju dokumenata koji se pripremaju u okviru ovog strateškog okvira, jer ovo je zaista jedinstvena prilika da damo svoje mišljenje o onome što je pred nama i kako se tržište treba razvijati', istaknula je predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Integracija tržišta

Domaća se burza nalazi pred još jednom prekretnicom. Naime u realizaciji je integracija ukupno osam regionalnih tržišta kapitala, po uzoru na Savings and Investment Union EU-a. Već su potpisani memorandumi o razumijevanju između direktora burzi te ministarstava financija država u kojima se provodi spajanje. Preostaje još to da državni regulatori potpišu isti memorandum, a potom kreće definiranje jednakih tržišnih uvjeta za trgovanje dionicama, pristupa svim tržištima i drugih važnih pitanja.

'Intenzivno radimo na tome da omogućimo da se ovaj financijski prostor vidi jedinstvenim i da, kada imamo IPO u Zagrebu ili u Poljskoj, ili u bilo kojoj drugoj državi, investitori iz tih zemalja mogu lako, bez prepreka, ujednačeno i s istim pravilima pristupiti i drugim tržištima', istaknula je Gažić.

Svi navedeni pokazatelji rada Zagrebačke burze, istaknula je njena čelna osoba, uspjeh su cijelog tržišta, financijskog ekosustava, izdavatelja, brokera, mirovinskih fondova, investitora, države, regulatora i, naravno, međunarodnih partnera. Zaključila je da je domaće tržište kapitala, nakon godina vađenja iz krize 2008., sad pred pozitivnim razdobljem.