Proteklih su tjedana burzovna izvješća gotovo papagajski ponavljala da je najveći dnevni promet ostvarila dionica Končar grupe (KOEI), a nerijetko je rast njene vrijednosti bio najviši tijekom prodajnog perioda. Milijunske transakcije dionica Končara pobudile su interes financijske javnosti te se pita kako je jedan od naših najvećih izvoznika uspio toliko povećati svoju vrijednost.

Naime 21. rujna 2020. godine dionica Končar grupe vrijedila je 83,62 eura. Ovoga petka trgovanje je završeno s vrijednošću od 640 eura, s time da je dan ranije KOEI dosegla vrijednost od 708 eura.

Slična se stvar događa i s drugom dionicom vezanom uz Končar. Naime vlastite dionice na burzi (KODT) ima i tvrtka Končar - Distributivni i specijalni transformatori d.d. (Končar D&ST). One su prvog dana jeseni 2020. godine vrijedile 165,90 eura, da bi ovog petka njihova vrijednost bila 3750 eura. U dva navrata tijekom srpnja i kolovoza dionica KODT nakratko je dosegla vrijednost od 4000 eura.

O njihovu rastu, ali i primamljivosti dionica Končara, govore i podaci o dnevnom prometu. Tako je kod dionice KOEI prije pet godina dnevni promet iznosio 18.250 eura, da bi se u proteklom razdoblju, konkretnije od travnja, na burzi sve više pojavljivale transakcije koje su davale milijunski saldo, bilo da je riječ o kupnji ili prodaji. Kod dionice KODT, za koju potkraj 2020. godine gotovo nitko nije bio zainteresiran, dnevni promet sad nerijetko prelazi iznose od 100, pa čak i 200 tisuća eura.

Končar rastao više od Nvidije

Gledajući ove podatke, može se reći da je Končar postao hrvatska Nvidia. Nagli skok vrijednosti dionica, potaknut rastom proizvodnje i progresivnim poslovanjem, pretvorio ih je u hit na burzi te su ga sve više počeli gledati i ulagači.

'KODT ima redovnu i povlaštenu dionicu. Redovna je bila na cijeni od 4000 eura, a zaključno je najviša cijena bila 3940 eura. Baš sam radio analizu prije mjesec-dva i u zadnjih nekoliko godina dionice KODT narasle su više nego Nvidia - za 2226 posto', ustvrdio je ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

I zaista, dionica Nvidije, najvećeg svjetskog proizvođača čipova i procesora, prema dostupnim je podacima u posljednjih pet godina porasla za 'tek' 1346 posto. Rast vrijednosti, ali i atraktivnosti Končara uvjetovan je pak nekolicinom faktora.

Sve je koincidiralo imenovanjem nove uprave, kojoj je na čelu Gordan Kolak. Ona je ubrzo krenula u digitalizaciju poslovanja te se fokusirala na razvoj profitabilnih proizvodnih sektora, pri čemu se izdvaja proizvodnja transformatora. Tvrtka je kroz joint venture sa Siemens Energyjem uložila u izgradnju potpuno nove tvornice transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu, koja bi uskoro trebala biti dovršena, a u planu je i proširenje tvornice transformatora u Jankomiru.

Uz to, s Hrvatskim željeznicama, Zagrebačkim električnim tramvajem i Gradskim prijevozom putnika Osijek potpisali su ugovore o proizvodnji desetak vlakova te ukupno 60 tramvaja, čime je i tvrtka Končar - Električna vozila došla pod lupu javnosti.

Končar ugovara brojne poslove i u Europi. Rade na nekoliko projekata obnove elektroenergetske mreže u Švedskoj, a aktivni su i u drugim zemljama, naročito po pitanju isporuke transformatora. No tu ne planiraju stati.

'Naš je fokus proširiti prisutnost na Bliskom istoku i u SAD-u jer tu vidimo najveći potencijal. Upravo na tim tržištima u narednom razdoblju planiramo napraviti iskorake, a u tom kontekstu razgovaramo i o partnerstvima te izgradnji novih pogona, odnosno stvaranju konkretnog traga na tim lokacijama', poručio je u srijedu predsjednik Uprave Končara Kolak.

Energetska tranzicija

Naravno, malo toga bilo bi moguće da se trenutno ne odvija energetska tranzicija, kojoj je cilj do 2050. godine smanjiti razine ugljičnog otiska na nulu, što znači da treba zamijeniti sve 'prljave' izvore energije proizvodnjom električne energije, a ona je postala 'tražena roba', naročito zbog izgradnje velikih podatkovnih centara, mahom vezanih uz umjetnu inteligenciju.

'Končar grupa je dug niz godina ovisila o transformatorskom biznisu, a ostatak je dioničarima nosio čak i negativnu vrijednost. No zadnjih par godina i tu vidimo napredak. Tržišne su okolnosti bile takve da je sve Končaru išlo na ruku. Ne vidi se još uvijek da ima usporavanja, a kamoli da je došao kraj tome. To je megatrend koji će potrajati još nekoliko godina', ustvrdio je Brkljača.

No u energetskoj tranziciji su, ustvrdio je, upravo transformatori svojevrsno 'usko grlo', s obzirom na to da nema puno tvornica na svijetu koje mogu proizvesti, isporučiti i osposobiti transformatore, naročito one velike snage. Končar je jedna od tih rijetkih tvrtki i u tome leži gotovo sva bit njezina uspjeha.

Preuzimanjem tvrtke Dalekovod, odlučili su diverzificirati svoje djelovanje na tržištu tako da praktički mogu ponuditi pokrivanje cijelog procesa proizvodnje i distribucije električne energije u početnim fazama, što se također može promatrati kroz prizmu povećane potražnje za strujom. Uz to, stalno rade na unapređivanju i razvoju tehnologija, pa su tako potkraj prošle godine predstavili baterijske vlakove i oni već voze našim prugama.

'Cijene dionica su vezane uz rastuće poslovanje kompanije. Svi su pokazatelji da će poslovanje nastaviti rasti, što vidimo i po knjizi narudžbi, u kojoj se ugovaraju poslovi za 2027. i 2028. godinu, što pokazuje da oni rade na 100 posto kapaciteta. Tu govorim o transformatorskom dijelu. Ostatak grupe Končar vjerojatno ima još zaliha u smislu da mogu povećati proizvodnju, ali trenutno im je taj transformatorski dio najjači', ustvrdio je Brkljača.

'Pljušte' narudžbe, vrijednost raste

Iz Končara su se nedavno pohvalili time da im je knjiga narudžbi porasla na iznos od 2,3 milijarde eura. Prihodi od prodaje u prvom kvartalu ove godine su iznosili 306,1 milijun eura, što je gotovo 50 posto više na godišnjoj razini. Zanimljivo je reći i da im je neto dobit na godišnjoj razini porasla za 129,1 posto, a računaju i na dodatnih 60 milijuna eura prihoda godišnje kad tvornica u Sesvetskom Kraljevcu bude otvorena. To je moralo privući pažnju investitora.

'Ne može se sakriti takav razvoj događaja u kompaniji. Govorimo o eksploziji dobiti u posljednjih pet godina i to je sigurno došlo velikom broju investitora na radar. Ako se uključe strani investitori, to bi moglo dovesti do naglog skoka cijena dionica, iako su one već porasle. Najbitnije je od svega to da su cijene dionica dosta narasle, ali fundamentalno ne izgledaju precijenjene. Kombinacija niske evaluacije dionica i ekstremnog povećanja dobiti bila je zaslužna za tako brz rast vrijednosti dionica', naglasio je ekonomski analitičar.

Njegov kolega Velimir Šonje ustvrdio je da je dionica Končara druga najlikvidnija u jugoistočnoj Europi, odmah nakon slovenske Krke. Tržišna vrijednost joj je samo prošlog tjedna iznosila 1,67 milijardi eura, što je nešto manje od dva posto procijenjenog hrvatskog BDP-a.

Iako nemamo uvid u podatke o tome tko kupuje, a tko prodaje obje Končareve dionice, Brkljača ističe da su na strani kupaca vrlo vjerojatno manji inozemni fondovi. Na strani prodavatelja su vjerojatno mali dioničari, zadovoljni postignutom cijenom, ali sasvim sigurno i dva mirovinska fonda koja imaju dionice Končara u svom portfelju.

Oni bi najradije zadržali dionice, s obzirom na jasne signale daljnjeg rasta, no zakonski propisi onemogućuju mirovinskim fondovima u Hrvatskoj da posjeduju udjele čija vrijednost prelazi pet posto vrijednosti njihova sveukupnog portfelja. S obzirom na rast cijena dionica, fondovi moraju otpuštati dionice na tržište, odnosno burzu, što u posljednje vrijeme dovodi do milijunskih transakcija.

Stock split

Pritom se postavlja pitanje kako dionica Končar D&ST-a vrijedi više od dionice cijele grupacije. Brkljača tvrdi da to nema veze ni s poslovanjem, ni s trgovanjem na burzi. Dapače, cijene dionica mogu biti i niže.

'Cijena dionica je stvar toga na koliki broj dionica je podijeljena vrijednost kompanije. Dionica može biti 10, a može biti i 1000 eura. Sama cijena ovisi o tome koliko ima ponude i potražnje, odnosno koliko ima kupaca i prodavača u tom trenutku', ustvrdio je Brkljača.

'Končar grupa i transformatori mogu napraviti stock split, da podijele broj dionica. One se jednostavno podijele na 10 ili 100. Ako ima milijun dionica, kad se napravi stock split, dobije se 10 milijuna dionica, ali one ne vrijede 1000 eura, nego 100 eura. Praktički se dobije ista stvar', predložio je Brkljača, dodajući da su sadašnje cijene KOEI-ja i KODT-a previsoke.

'Evo, da netko ima 5000 eura i htio bi kupiti KODT, može kupiti samo jednu dionicu za 3800 eura, a ostane mu 1200 eura i on s time ne može ništa. Da naprave stock split 10 na prema jedan, pa da ona vrijedi 380 eura, onda on može kupiti 12, 13 dionica. Zato se to tako radi u inozemstvu, naročito u Americi', tvrdi ekonomski analitičar.

Privlačenje investitora

U takvim bi uvjetima nedavno dogovoreno spajanje Zagrebačke burze s još sedam burzi iz srednje i jugoistočne Europe moglo predstavljati i širenje interesa za dionicama Končara. Uz najavljene investicije i širenje na izvaneuropska tržišta, zadržavanje poslova unutar EU-a svakako bi moglo privući ulagače. Jasno, vrijednost tvrtki, ali i same Končar grupe time bi dodatno porasla.

No potencijalni bi ulagači mogli povući kočnicu kad vide od čega se zapravo sastoji financijska imovina Končara. Naša tehnološka kompanija, naime, većinu toga ima 'u kešu', što Brkljača ne ocjenjuje optimalnim.

'Oni bi trebali otkupljivati vlastite dionice. To je postala praksa svugdje kad u bilanci ima toliko gotovine koja samo stoji. Oni su ušli u fazu povećanog investiranja, ali i dalje imaju toliko viška gotovine. Dugoročne investicije se nikad ne bi trebale financirati vlastitim novcem. Kako imaju fantastičnu bilancu, mogu se i zadužiti kad bi bilo potrebe za dodatnim ulaganjem.

Ali trebaju povećati dividendu, jer ovo nije optimalno upravljanje bilančnim pozicijama. Ovo nikako ne bi prošlo vani. Uprave se ovako u Americi ne bi mogle ponašati. Aktivistički dioničari odmah bi pokrenuli pitanje povjerenja. Jednostavno nije optimalno tako upravljati tolikom količinom slobodnih sredstava', ustvrdio je Brkljača.

Dobra vremena

Unatoč tome, ne vidi nikakve probleme u poslovanju, niti odlukama Uprave Končara. Isto tako, ne vidi ni da bi uskoro moglo doći do nekakvih poremećaja koji bi ipak prekinuli 'dobra vremena' Končara.

'Ako dođe recesija, malo će se trend usporiti, ali neće stati, jer kad govorimo o energetskoj tranziciji, to je nešto što se dugoročno radi. Rast je toliki da se ugovaraju poslovi za sljedećih nekoliko godina. Dugo će se tu ulagati jer se prelazi na električnu energiju, a električna mreža je u Europi, pa i u svijetu, zastarjela; em se mora sve obnoviti, em su potrebe sve veće i veće', zaključio je Brkljača.

Pojedini burzovni analitičari već su signalizirali da su dionice Končar D&ST-a 'zrele' za prodaju. No u svijetu burzovnih špekulacija nitko ne zna što donosi sutra, naročito kad dionice jedne kompanije tako naglo skoče. U svakom slučaju, bit će zanimljivo promatrati daljnje kretanje Končarovih dionica, ne samo burzovnim mešetarima, već i investitorima, ali i široj ekonomskoj javnosti. Ipak, cijena dionica je pokazatelj stanja pojedine kompanije, a tu je Končar gotovo 'zdrav kao dren'.