INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Za spas kreditnog rejtinga potrebni dodatni rezovi

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 14.02.2012 18:34
  • Objavljeno 14.02.2012 u 15:51
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek/CROPIX

Prijedlogom državnog proračuna za 2012. Hrvatska nominalno i realno smanjuje rashode državnog proračuna i vraća ih na razinu iz 2008, a riječ je o značajnom zaokretu u fiskalnoj politici koji je trebalo napraviti i ranije, ocjenjuje Anto Bajo iz Instituta za javne financije (IJF)

U osvrtu se ističe da je prijedlog proračuna izrađen u uvjetima u kojima su prosječni prinosi na državne obveznice bili oko 7,3 posto. To Hrvatsku svrstava u kategoriju zemalja višeg rizika (s Rumunjskom i Ciprom), te približava zemljama s najvećim prinosima (Irska, Mađarska i Portugal), napominje Bajo, dodajući kako su tijekom 2011. prosječni prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice u eurima značajno rasli i čak prelazili 7,8 posto.

'To ukazuje da je međunarodno financijsko tržište rezervirano prema Hrvatskoj i da od nje očekuje konkretne političke mjere za provedbu fiskalnih konsolidacija. Očekivana daljnja smanjenja proračunskih rashoda svakako bi bila dobro jamstvo da ne dođe do većeg pada kreditnog rejtinga koji bi povećao troškove zaduživanja države i zasigurno ugrozio planove Vlade za provedbu fiskalne konsolidacije', ocjenjuje Bajo.

Osvrćući se na predloženo smanjenje proračunskih rashoda za 3,5 milijardi kuna, na 118,8 milijardi kuna, Bajo napominje kako se značajan dio smanjenja odnosi na rashoda za zaposlene (1,95 milijardi kuna), materijalne rashode (213 milijuna), subvencije (čak 933,5 milijuna) pri čemu se najveći dio odnosi na smanjenje subvencija u poljoprivredi i HŽ-u.

Od smanjenja nisu izuzete ni naknade građanima za 746 milijuna kuna. U naredne dvije godine neće biti značajnijeg rasta rashoda za dječji doplatak, porodiljne naknade i mirovine branitelja, navodi analitičar IJF-a.

Jedina kategorija koja raste su financijski rashodi u kojima dominiraju rashodi za otplate kamata i glavnice duga. Ti su rashodi porasli sa 7,1 milijarde u 2011. na 7,5 milijardi kuna u 2012, što je oko 2,1 posto BDP-a.

'Nakon jasnog proračunskog opredjeljenja da provede fiskalne reforme usmjerene na smanjenje javnih rashoda od Vlade se očekuju i daljnji operativni koraci koje mora poduzeti kako bi revidirala prava koja su dodjeljivale prethodne vlade', zaključuje Bajo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi