Hrvatska je u prošloj godini zabilježila rast udjela poreznih prihoda u BDP-u za 1,7 postotnih bodova, a on je među najvećima u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Riječ je o zabrinjavajućem trendu, ali ono što još više brine to je da rast poreznog opterećenja nije doveo do uravnoteženja proračuna
Ukupan omjer poreza i BDP-a, što znači zbroj poreza i neto socijalnih doprinosa kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), iznosio je u Europskoj uniji 40,4 posto u 2024. godini, a to je povećanje s 39,9 posto u 2023. godini.
U apsolutnom iznosu, prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Uniji su u 2024. godini porasli za 387 milijardi eura u usporedbi s 2023. godinom, na ukupno 7,28 milijardi eura.
Omjer poreza i BDP-a značajno se razlikovao među zemljama EU-a. Najveće udjele poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u imaju Danska (45,8 posto), Francuska (45,3 posto) i Belgija (45,1 posto). Na suprotnom kraju ljestvice, Irska (22,4 posto), Rumunjska (28,8 posto) i Malta (29,3 posto) zabilježile su najniže omjere.
vezane vijesti
Hrvatska među vodećima po rastu poreznog opterećenja
Hrvatska je s udjelom od 38 posto poreznih i socijalnih prihoda u BDP-u u 'zlatnoj sredini' EU-ove ljestvice, malo ispod prosjeka Unije.
Na prvi pogled to i nije tako loše, ali zabrinjavajuće je to što smo prema poreznom opterećenju gori od skoro svih zemalja tzv. nove Europe, s kojima se natječemo u gospodarskom razvoju.
Samo Slovenija ima približno jednak udio poreznih prihoda i socijalnih davanja u BDP-u kao mi, a ostale tranzicijske zemlje odredile su manje porezno opterećenje, što im omogućuje veću konkurentnost gospodarstva.
Podatak koji zvoni na uzbunu rast je prihoda u BDP-u za 1,7 postotnih bodova, a on je među najvećima u Uniji. Veći rast od našeg imale su samo Malta (+2,6 pb), Latvija (+2,5 pb) i Slovenija (+1,9 pb). Za usporedbu, prosjek rasta poreznog opterećenja u 2024. godini za Europsku uniju iznosi 0,4 postotna boda.
Samo nekolicina zemalja smanjila je u 2024. godini porezno opterećenje: Finska (-0,6 pb), Nizozemska (-0,3 pb), Francuska (-0,3 pb), Portugal (-0,2 pb) i Švedska (-0,1 pb).
Proračunska rupa opet raste
Nedavno objavljeni podaci o fiskalnom deficitu u ovoj godini pokazuju da veći zahvat javnih prihoda u BDP-u nije rezultirao poboljšanjem fiskalnih pokazatelja.
Nasuprot tome, fiskalna ostvarenja i novi proračunski plan nakon provedenog rebalansa pokazuju pogoršanje proračunskih pokazatelja.
Naime prvim proračunskim planom za ovu godinu, usvojenim u studenome 2024. godine, bilo je predviđeno povećanje manjka državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji, kao i povećanje manjka opće države prema metodologiji ESA 2010 na razinu od -2,3 posto BDP-a. Ujedno je projicirano znatnije usporavanje dinamike smanjenja udjela javnog duga u BDP-u.
Prema nedavno usvojenom rebalansu proračuna, očekivani manjak konsolidirane opće države po metodologiji ESA u ovoj godini povećao se s 2,4 na 2,9 posto BDP-a, a očekivani manjak opće države po nacionalnoj metodologiji povećan je s četiri na 4,4 posto, kao i udio javnog duga u BDP-u s 56 na 56,9 posto BDP-a.
Projicirani manjak po metodologiji ESA predstavlja gornju granicu održive fiskalne politike. Naime, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, on ne bi smio prelaziti tri posto BDP-a.
Prema stajalištu Povjerenstva za fiskalnu politiku, trenutno bi administrativno opravdani razlog za prekoračenje ove granice mogli biti jedino povećani izdaci za obranu.
Povjerenstvo zaključuje da trenutna fiskalna dinamika potvrđuje nastavak ekspanzivne i procikličke politike s trendovima koji rezultiraju pogoršanjem ključnih fiskalnih pokazatelja te povećanjem fiskalnih rizika, uključujući potencijalno veće manjkove u budućnosti.
