PREDSTAVLJENA BIJELA KNJIGA

Vujčić: Imamo neodrživ model rasta, nije ni čudo da zaostajemo

25.10.2016 u 12:36

Bionic
Reading

U utorak je u zagrebačkom muzeju Mimara Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj predstavilo 'Bijelu knjigu' s preporukama Vladi za poboljšanje poslovne klime i privlačenje više stranih investitora

Skup je okupio brojne uglednike iz domaćeg gospodarstvenog života, među ostalima guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, predsjednike Uprava Siemensa i Končara Mladena Fogeca i Darinka Bagu, šefa Ine Zoltana Aldotta, bivšeg šefa HBOR-a Antona Kovačeva te brojne druge poduzetnike i ekonomiste.

Gostovati je trebao i ministar financija Zdravko Marić, koji je zbog neočekivane ostavke ministra Gorana Marića vjerojatno trebao ostati u Vladi. Zbog velikog interesa stranaca, skup se održao na engleskom jeziku.

Skup je otvorio Mladen Fogec, koji je inače i predsjednik Udruženja stranih ulagača: 'Želimo bolju poslovnu klimu. To znači osigurati pravnu sigurnost i transparentnost javne uprave. To Hrvatskoj treba da bi išla naprijed. Udruženje vjeruje da strana ulaganja imaju veliku ulogu u donošenju svježeg kapitala u zemlju i stvaranje novih radnih mjesta.'

'Četvrta bijela knjiga koju izdajemo valjda znači i četvrtu sreću za strane ulagače', zaključio je.

Guverner središnje banke Boris Vujčić istaknuo je kako se strana ulaganja u Hrvatsku povećaju, ali su daleko od nužnih razina. 'Slična je situacija i u drugim usporedivim zemljama. Privatna ulaganja u takvim zemljama su veća nego javna, jedino je Hrvatska iznimka. Imamo neodrživ model rasta, nije ni čudo da zaostajemo', rekao je guverner HNB-a.

Objasnio je kako je fiskalna konsolidacija (rezanje proračuna) smanjila i kapitalna javna ulaganja. Dobar dio tog pada ublažila su ulaganja iz fondova Europske unije, no i pri privlačenju europskog novca Hrvatska zaostaje za konkurencijom.

Zaključio je kako u široj perspektivi Hrvatska nije usamljena s problemima privlačenja stranih investicija, ali stoji posebno slabo po pitanju greenfield investicija, pri čemu je slabija jedino Slovenija.

'Hrvatska se nešto popravila po pitanju regulacije i fleksibilizacije radne snage. Troškovi radne snage su na razini Češke. Porezno opterećenje je i dalje visoko, što će nadam se, popraviti porezna reforma.'

Obrazovni i pravni sustavi također su slabi, u obrazovanju bolji smo samo od Bugarske i Grčke. To je velik problem – edukacija je ključ za dugoročan rast. Slabi smo i po dostupnosti kapitala, kompanijama treba omogućiti pristup kapitalu, a ne kreditima', rekao je.

Na kraju tmurna izlaganja Vujčić je objasnio zašto su neke zemlje uspješnije od drugih: 'Ne ovisi to o fiskalnoj i monetarnoj politici, nego o strukturnoj poziciji. SAD je prestigao Europsku uniju jer je fleksibilniji. Američke firme ulažu u visoku tehnologiju, mlade, specijalizirane tvrtke predvode oporavak. Europa zaostaje u dinamiziraju poslovanja.'

Postoje i razlike među članicama eurozone, primjerice u periferalnim zemljama GIIPS-a (Grčka, Irska, Italija, Portugal i Španjolska, koje su prethodno bile označene daleko sočnijom kraticom PIIGS). Irska je tako izišla iz krize jer je deregulirala tržište rada i uložila u ICT sektor, dok ostali iz skupine zaostaju za njom.

No što onda učiniti da se izvučemo iz gliba? Preporuke stranih ulagača prenio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist banke Addiko, naglasivši važnost stranih kompanija u Hrvatskoj.

Preporuke koje je iznio mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravo, porezni sustav, parafiskalne naknade, javnu upravu, radno zakonodavstvo i pristup novcu.

Među konkretnijim prijedlozima ističe se mogućnost osnivanja stalnog tijela koje će raditi na ukidanju parafiskalnih nameta, povećanje administracije u javnoj upravi i pravosuđu, smanjenje poreza na kupnju nekretnina.

U segmentu rada predlaže se smanjenje poreznog opterećenja, pojednostavljenje procedure otkaza i ukidanje nepotrebnih liječničkih pregleda i prekvalifikacija. Predlaže se i pronalaženje učinkovitog rješenja za otpis loših bankarskih kredita.