Održivo poslovanje nije samo pitanje poslovnih rezultata, već i brige za ljude te okoliš. Ova tema je u fokusu europskih zemalja već neko vrijeme, a jedna od glavnih politika Europske unije upravo je održivost.

Ovo pitanje dolazi u presudnom trenutku jer se u Brazilu održava UN-ova klimatska konferencija COP 30, a u Bruxellesu vode rasprave o prvom od niza paketa administrativnog rasterećivanja. Osim toga, geopolitička situacija već neko vrijeme uvjetuje osiguravanje stabilne opskrbe energijom, ali i zapošljavanje u ključnim industrijama.

'Nikad dosad ova tema nije bila toliko zastupljena u javnom prostoru, a razlog za to je ambiciozna europska regulativa za procjene utjecaja na okoliš, izvještavanje, pa onda i poticanje održivosti, čime se ova tema stavlja na dnevni red uprava, vlada i parlamenata. Geolozi i klimatolozi upozoravaju da globalne emisije CO2 i dalje rastu, iako ga se emitira manje. Moramo naći način da svoju ekonomiju temeljimo na obnovi prirodnih resursa jer za ove radikalne promjene imamo pet do 10 godina', poručila je direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) Mirjana Matešić.

Vidljivost onome što je važnije

Savjet već 18. godinu zaredom u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca dodjeljuje nagradu Hrvatski indeks održivosti (HRIO). Riječ je o najvažnijoj i najdugovječnijoj nagradi kompanijama koje su se iskazale svojim održivim poslovanjem, odnosno tehnologijama, metodama rada, ali i održivošću u zaštiti okoliša te zajednice i ljudskih prava.

'Nagrada pokušava dati na vidljivosti onome što je važnije, a što stoji postrani, a to je metodologija samoprocjene, samoevaluacije i prikupljanja informacija o negativnim utjecajima s ciljem upravljanja tim utjecajima. Cijela priča je pomoći tim kompanijama da bolje razumiju gdje negativno utječu na okoliš i ljude i kako te utjecaje popravljati kroz projekte, nove tehnologije i transformaciju.

Moramo slijediti europsku regulativu tako da u tom smislu ne zaostajemo. Imamo lidere u raznim sektorima, imamo tvrtke koje imaju fenomenalna rješenja i velik broj njih koji još nisu krenuli na taj put. Na nama je da širimo znanja i informacije o tome koliko je to važno, a na regulativi je da pomogne onima koji to ne čuju', istaknula je Matešić.

Tehnologija je ključ

Održivost u Hrvatskoj također je faktor, odnosno cilj kojem teži sve više tvrtki. Pokazuje to i 12 dobitnika Hrvatskog indeksa održivosti u brojnim kategorijama, ovisno o veličini i postignućima. Jedan od ključeva održivog razvoja, ne samo poslovanja, već i društva, predstavlja tehnologija. Svjesni su toga i u Hrvatskom Telekomu te su već petu godinu zaredom dobitnici glavne nagrade u segmentu velikih poduzeća.

'Održivost i održivi razvoj su sastavni dio poslovanja Hrvatskog Telekoma te ih svakodnevno primjenjujemo u poslovanju i prilikom donošenja strateških odluka. Pritom se vodimo jasnim dugoročnim ciljevima, a tri ključna područja našeg djelovanja su klimatske promjene, učinkovito upravljanje resursima i digitalna inkluzija.

Smatramo da je najveća vrijednost tehnologije to što povezuje i uključuje. Digitalna uključivost posebno odražava naše uvjerenje o snazi digitalne tehnologije da poboljša kvalitetu života svima, kao i da bude nositelj pozitivnih promjena.

Naš cilj je jasan: želimo svima omogućiti jednake mogućnosti kako bi bili dio digitalnog društva, čime smanjujemo digitalni jaz i nejednakost te doprinosimo stvaranju ravnopravnijeg, povezanijeg i sigurnijeg digitalnog svijeta za svakoga.

Trenutačno provodimo i osmišljavamo niz programa i inicijativa za osobe svih dobi, od djece (Alati za moderno doba), preko starijih osoba (Moja veza), do nacionalnog programa besplatnih edukacija o tome kako bolje razumjeti i koristiti alate umjetne inteligencije (AI ti to možeš)', poručio je član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove HT-a Siniša Đuranović.

Zajednica i ljudska prava

Održivost se ogleda i na drugačije načine, prije svega kroz odnos sa zajednicom u kojoj tvrtke posluju, ali i prema zaposlenicima, klijentima, korisnicima i partnerima.

'Europska okolišna politika nije i ne može biti samo okolišna, ona je gospodarska, socijalna i sigurnosna politika. Kad govorimo o održivosti, govorimo o novim radnim mjestima, o sigurnoj energiji, o zdravijem okolišu i o otpornim zajednicama', rekla Andrea Čović Vidović, voditeljica medijskog tima Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Tako je HR PSOR dodijelio i nagrade za održiv odnos sa zajednicom te za ljudska prava.

'Održivi turizam stvara dugoročnu ekonomsku vrijednost, doprinosi razvoju društva te očuvanju prirode i prostora. Valamar je najveći ulagač u hrvatski turizam, s ciljem da naši objekti i usluge stvaraju destinacije u kojima se podjednako dobro osjećaju i gosti i lokalno stanovništvo', rekla je Tea Pestotnik Prebeg, direktorica sektora kvalitete održivosti Valamar Riviere, turističke tvrtke koja je dobila nagradu za održiv odnos sa zajednicom.

'Održivost ne smatramo odvojenom temom, pitanjem jedne osobe ili jednog tima unutar kompanije, nego je nastojimo integrirati u sve svoje poslovne procese i modele te onda, tamo gdje to ima smisla, povezivati s inovativnim i tehnološkim rješenjima, a ondje gdje to ima više smisla osloniti se na naše ljude i njihovu ekspertizu i u tom smjeru nastojimo imati sveobuhvatan pristup kako bi tema održivosti bila svačija', poručila je pak Sanja Končar, voditeljica održivosti Ikee, nagrađene za svoj doprinos poštovanju ljudskih prava.