Uvode se nova pravila fiskalizacije. Počelo je testno razdoblje u kojem digitalizacija računa postaje obveza. Sve transakcije uskoro idu pod povećalo Porezne uprave. Izazov je to za računovođe i poduzetnike, koji su već sad puni nedoumica
O onome što nas očekuje tijekom jeseni i zime za Dnevnik Nove TV komentirao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
Na pitanje zašto se uporno ljeti inflacija vraća u Hrvatsku, Vujčić je rekao da je to uobičajeno tijekom ljetne sezone.
'Kad usporedite cijene u dućanima na moru ili unutrašnjosti tijekom sezone, vidite razliku. Ona se očituje u mjerenju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, indeksa potrošačkih cijena i onoga što plaćaju strani turisti u odnosu na naše. Vidimo ove godine da je stopa inflacije zadnja tri mjeseca porasla zbog rasta cijena hrane. Sve ostale komponente su u skladu s očekivanjima', rekao je Vujčić.
vezane vijesti
To je, kaže, zbog više faktora; s jedne strane skupljeg uvoza nekih prehrambenih proizvoda tipa mesa i kave, zbog porasta proizvođačkih cijena... Vujčić je rekao da je inflacija kombinacija snažne domaće potražnje i produktivnosti poljoprivrede.
'Kod nas je snažna domaća potražnja. To je domaća komponenta inflacije. Što se tiče hrane, produktivnost naše poljoprivrede je niska. Značajno niža nego u Europi. To pridonosi višim cijenama hrane. Ali, kad gledamo mogućnost prodavača da dižu cijene - to je domaća potražnja koja je vrlo jaka', rekao je Vujčić.
Dva su razloga za to, rekao je guverner HNB-a.
'Plaće su snažno rasle posljednje dvije godine. Rast će i dalje. Realan rast plaća bio je šest posto u 2023., 12 posto u 2024. godini, a u ovoj će biti oko šest. To omogućava rast cijena. S druge strane rasta je zaposlenost. Ostvarili smo oko 40-50 tisuća radnih mjesta', poručio je.
Porast plaća javnom sektoru i rast cijena nekretnina
Na pitanje je li točno da je novi zamah dala Vlada sa značajnim povećanjem plaća javnom sektoru, Vujčić je odgovorio: 'Rast plaća diže kupovnu moć, a kupovna moć diže agregatnu potražnju. To je činjenica.'
Komentirao je i rast cijena nekretnina. Depoziti, rekao je Vujčić, rastu tijekom ljeta.
'Rastu depoziti tijekom sezone. Ovo su mjeseci kad imamo rast depozita, a onda se prelijevaju u potražnju za nekretninama. Znamo da ljudi kod nas često novce ulažu u nekretnine. To možda nije najpametnije. Ako postoji neka definicija mrtvog kapitala onda je to da uložite novce u nekretninu koja se ne iznajmljuje niti se u njoj živi', poručio je guverner.
Na pitanje hoće li, zbog strožih pravila za kredite, doći do hlađenja tržišta nekretnina, odgovorio je: 'To će značajnije utjecati na tržište gotovinskih kredita nego nekretnina. Zaoštravanje koje se odnosi na nekretninsko tržište neće značajno smanjiti potražnju'.
'Kamatna stopa stambenih kredita niža nego u prosjeku u EU'
Dodao je i da je prosječna kamatna stopa stambenih kredita u Hrvatskoj oko tri posto. Niža je, rekao je, nego što je u prosjeku Europske unije te se ne očekuje da će padati. Kazao je i da je prerano za potpunu analizu turističke sezone.
'Ali ono što vidimo je da se rast nominalnih prihoda nastavio, ali se realna turistička potrošnja deflicionirana deflatorom cijena u ugostiteljstvu i smještaju nastavila smanjivati. Očekujemo da će se vidjeti daljnje smanjivanje realne potrošnje turista', rekao je Vujčić.
Komentirao je i buru koja se podigla oko uvođenja digitalnog eura i bojazan da će to značiti ukidanje gotovine.
'Nema razloga za strah da će gotovina nestati. Dapače, zakonski će biti još ojačana kao sredstvo plaćanja u Europi. Imat ćemo gotovinu i digitalni praktički pandan gotovine koji će biti digitalni euro s kojim ćete moći elektronički plaćati i transferirati bilo kome. To je u biti digitalna gotovina i prvi paneuropski način plaćanja s kojim ćete moći digitalno plaćati na svakom mjestu u Europi', poručio je i dodao da se projekt u završnu fazu kad EU parlament odobri projekt.
Vujčić je na kraju rekao da se očekuje da će stopa inflacije do kraja godine padati.
