'Dužnici su u banke ulazili u najboljoj namjeri i s dužnom pažnjom te nisu mogli znati da su krediti s valutnom klauzulom u CHF-u zapravo vrlo opasni i pokvareni proizvodi. HNB je trebao ili zabraniti spomenute kredite ili je trebao obvezati banke da se buduće dužnike mora upoznati sa svim informacijama o spekulativnom valutnom riziku prije potpisivanja ugovora', navodi se u priopćenju Udruge Franak.

U Udruzi smatraju da su banke zloupotrijebile činjenicu da HNB ne vrši ulogu regulatora te su odlučile iskoristiti situaciju i dati u ponudu toksične kredite iako su bile potpuno svjesne toga da su ti krediti opasni za građane.

Stoga drže da se ključni uzroci problema, a to su nezakonito poslovanje banaka i propusti HNB-a, moraju uzeti u obzir prilikom donošenja dugoročnih mjera

Udruga Franak odbija bilo kakvo rješenje na teret državnog proračuna, odgovornost moraju isključivo preuzeti odgovorne institucije, a to su banke zajedno s HNB-om.

Stav je udruge Franak taj da su domaće banke (osam tuženih) dokazano zarađivale ekstra profite na temelju kamata na nezakonito uvećanu glavnicu i na temelju manipulacija s izvorima financiranja, a da su njihove banke-majke u inozemstvu zarađivale direktno na tečajnim razlikama, na taj način iznoseći novac iz Republike Hrvatske bez plaćanja poreza i bez ikakvih osnova stjecanja.

Stoga Udruga ne pristaje na socijalno raslojavanje prilikom donošenja dugoročnih mjera, jer one trebaju riješiti uzrok, a ne posljedicu i svi korisnici koje imaju kredite s valutnom klauzulom CHF višestruko su oštećene od banaka.

Udruga se zalaže za usvajanje svojih pet zahtjeva koji ne mogu destabilizirati državu, već upravo suprotno, povratom nezakonito preplaćenih sredstava građanima potiče se potrošnja, a koja generira rast BDP-a i novo zapošljavanje.

Udruga smatra da za konverziju kredita u kune nije potrebno otpustiti rezervacije HNB-a u većem iznosu od 30 posto rezervi kad bi cijelu odgovornost snosio samo HNB, a slučaj Mađarske pokazuje da ne može doći do nikakve destabilizacije na tržištu.

Prema mišljenju udruge, tvrdoglavo nepriznavanje pogreške plasiranja CHF kredita od osam banaka za rezultat danas ima najnižu reputaciju bankarskog sustava u povijesti Republike Hrvatske.

Potvrdu vide u podacima HNB-a koji pokazuju da se građani sve manje obraćaju bankama za kreditiranje, a zbog izuzetno niske razine povjerenja u financijske institucije.