Zbog sukoba na Bliskom istoku koji je ušao u novu fazu, raste inflacija diljem Europe. Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u svibnju 3,2 posto, što je najviše od rujna 2023. godine.

Isti postotak inflacije zabilježen je u Europskoj uniji u travnju, što je najviše od siječnja 2024. godine. Pokazatelji idu u tom smjeru da će inflacija nastaviti rasti.

Podaci za Hrvatsku, koje objavljuje Državni zavod za statistiku, kazuju kako je inflacija u svibnju u nas iznosila 5,2 posto. U travnju je godišnja stopa indeksa potrošačkih cijena iznosila 5,8 posto.

"Balansiramo i nastojimo riješiti jedini problem koji imamo, a to je taj inflatorni pritisak koji je, kao što ste vidjeli, zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli smanjen iz travnja na svibanj. Nadamo da će se to nastaviti, nema nikakvog razloga dizati cijene i usluge. To jednostavno nije realno. Ne prihvaćamo to, to ne stoji”, rekao je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana komentirajući inflaciju.

Situacija se preokrenula

No, podaci platforme Indeed kazuju da rast plaća oglašenih na natječajima za posao ne prati rast cijena. Prvi val inflacije dogodio se 2022. zbog rata u Ukrajini te je na godišnjoj razini bio viši od 11 posto. Sada, zbog američko-iranskog sukoba, cijene ponovno rastu iznad dva posto, što je Europska središnja banka zadala kao stopu normalnog rasta ekonomije.

U oba slučaja su razlog bile visoke cijene energije, potaknute ponajprije poremećajem u opskrbi, a potom i postupnim smanjivanjem dostupnih količina nafte i prirodnog plina. U prvom su slučaju sankcionirani ruski plin i nafta, a u drugom je njihov transport s Bliskog istoka gotovo onemogućen.

Inflacija nakon pandemije narušila je kupovnu moć radnika u najvećim europskim gospodarstvima jer su potrošačke cijene rasle brže od plaća. Prema podacima Indeeda, početkom ove godine kumulativne realne plaće oglašene u natječajima za posao u pet najvećih europskih gospodarstava i dalje su bile ispod pretpandemijskih razina, piše Euronews.

U siječnju ove godine rast oglašenih plaća u eurozoni iznosio je 2,4 posto, dok je godišnja stopa inflacije bila samo 1,7 posto. U svibnju se situacija promijenila, pa je inflacija već spomenutih 3,2 posto, dok su plaće ostale na otprilike istoj razini rasta od 2,3 posto.

"Inflacijski pritisci uzrokovani globalnim šokom cijena energije počeli su se odražavati i na europske podatke, nagrizajući realni rast plaća“, rekla je Aubrey Woessner, ekonomistica u Indeed Hiring Labu.

Rijetke iznimke

Iznimka je Ujedinjeno Kraljevstvo u kojem je godišnji rast oglašenih plaća iznosio četiri posto, dok je inflacija na istoj razini bila 2,8 posto. 

"No unatoč tome, realni rast plaća usporava. Slabljenje kupovne moći negativno će utjecati na potražnju u nadolazećim mjesecima te dodatno opteretiti gospodarstvo koje se već suočava s brojnim izazovima“, upozorila je Woessner.

Rast oglašenih plaća u travnju bio je veći od inflacije u Njemačkoj i Irskoj, iako je razlika bila manja. Tako su u Njemačkoj plaće rasle 3,2 posto, a inflacija 2,9 posto. U Irskoj su plaće rasle za 3,7 posto, a inflacija za 3,6 posto. 

S druge strane, plaće su u Francuskoj rasle po stopi od 1,1 posto, ali je inflacija skočila s 0,4 na 2,5 posto od siječnja do travnja. U Italiji je rast plaća još od sredine prošle godine na otprilike 0,8 posto. No, inflacija je za to vrijeme konstantno bila viša, a u travnju je dosegnula 2,8 posto. 

No, ovo je zasad samo naznaka trenda. Potpuniju sliku daje samo kumulatini realni rast plaća i inflacije u duljem vremenskom periodu. Tako je u Hrvatskoj, učestalo ponavljaju iz Vlade, od 2016. naovamo prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 108 posto, a kad se oduzme inflacija, realni je rast plaća iznosio 49 posto. Antiinflacijskim je mjerama, ipak, predviđeno usporavanje rasta plaća u javnom sektoru, pa je pitanje hoće li ubuduće kumulativna stopa rasta biti tolika.