U priopćenju objavljenom uoči očekivane odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda, HUB navodi da javni prostor mora ostati mjesto stručne i argumentirane rasprave, a ne osobnih prozivki, etiketiranja i pritisaka na sudove.

Iz udruge ističu da poštuju pravo svih zainteresiranih strana, uključujući Udrugu Franak, da iznose svoja pravna stajališta. Međutim, smatraju zabrinjavajućom atmosferu u kojoj se, kako navode, javno napada svakoga tko iznese mišljenje koje nije u skladu sa stavovima dijela interesnih skupina.

‘Suci moraju suditi slobodno’

HUB upozorava da se u javnim istupima sve češće stvara podjela između sudaca koji navodno ‘sude po pravu Europske unije’ i onih koji se prozivaju da ‘sude po bankarskom ili HUB-ovu pravu’.

Takva retorika, tvrde u udruzi, narušava povjerenje u pravosuđe i stvara dojam da bi prihvatljiva bila samo ona odluka koja odgovara jednoj strani u postupcima.

Suci moraju suditi slobodno, bez pritisaka i bez straha od javnih prozivki’, poručuju iz HUB-a.

U priopćenju navode da se posljednjih mjeseci, uoči odluke Vrhovnog suda, intenziviralo prozivanje pravnih i ekonomskih stručnjaka, medija te pojedinih sudaca.

Prema tvrdnjama HUB-a, u javnim objavama i medijskim istupima Udruge Franak pojedine suce i stručnjake proziva se imenom i prezimenom, objavljuju se njihove fotografije te ih se etiketira izrazima poput ‘bankarskih lobista’, ‘HUB-ovih jastrebova’, ‘sljedbenika’, osoba koje ‘rade za HUB’, ‘pomažu lopovima’, ‘sude po HUB-ovu pravu’, ‘lažljivih’, ‘malicioznih’, ‘bankarskih promotora’, pa čak i ‘kvislinga’.

Posebno zabrinjava, navode iz HUB-a, praksa javnog označavanja ‘poželjnih’ i ‘nepoželjnih’ sudaca te stvaranja dojma da su legitimne isključivo one odluke koje odgovaraju očekivanjima jedne strane u postupku.

HUB smatra da osobno prozivanje članova sudskih vijeća, objavljivanje njihovih fotografija i javno propitivanje njihove nepristranosti prije donošenja odluke predstavljaju neprimjeren pritisak na pravosuđe.

Sporno pitanje: ima li mjesta dodatnom obeštećenju

Središnje pravno pitanje odnosi se na to mogu li potrošači, nakon zakonske konverzije CHF kredita provedene 2015. godine, tražiti dodatno obeštećenje ili je konverzijom već uspostavljena ravnoteža između ugovornih strana.

HUB podsjeća da su banke tada bile zakonski obvezne ponuditi konverziju, dok su potrošači mogli prihvatiti ponuđeni model. Prema stajalištu udruge, konverzijom je uspostavljen novi pravni odnos, a dužnici su dovedeni u položaj kao da su od početka imali kredit vezan uz euro, uz primjenu kamatnih stopa koje su vrijedile za takve kredite.

Iz HUB-a ističu i da je trošak konverzije snosio bankarski sektor.

Pozivanje na odluke hrvatskih i europskih sudova

HUB se u priopćenju poziva na ranije stajalište Vrhovnog suda iz oglednog postupka, prema kojem su sporazumi o konverziji valjani i predstavljaju novu pravnu osnovu utemeljenu na zakonu za koji je utvrđeno da je u skladu s Ustavom.

Udruga se osvrnula i na predmet C-567/20 pred Sudom Europske unije. Prema tumačenju HUB-a, taj sud nije odlučio da hrvatski potrošači automatski imaju pravo na dodatnu isplatu nakon konverzije, niti je zauzeo stav da konverzija nema pravne učinke.

HUB navodi da je Sud EU-a prepustio nacionalnim sudovima ocjenu toga je li konverzijom uspostavljena ravnoteža između stranaka. Dodaju i da cilj europskih pravila o zaštiti potrošača, prema njihovu tumačenju, nije stavljanje jedne strane u povoljniji položaj, nego uspostava ravnoteže u ugovornom odnosu.

HUB traži ‘odgovornost i suzdržanost’

U priopćenju HUB problematizira i pitanja izuzeća pojedinih sudaca u predmetima povezanima s CHF kreditima, navodeći da je u postupcima takve važnosti ključno osigurati potpunu transparentnost, jasna pravila i otklanjanje svake razumne sumnje u nepristranost suda.

Iz udruge poručuju da je pitanje kredita u švicarskim francima jedno od najvažnijih pravnih i ekonomskih pitanja u Hrvatskoj te da odluka ne smije biti rezultat javnih kampanja, pritisaka ili etiketiranja.

‘HUB poziva sve sudionike javne rasprave na odgovornost, suzdržanost i poštovanje institucija’, zaključuju iz udruge.