MINISTAR OČITAVA LEKCIJU

Tko je kriv za pad BDP-a? Linić prozvao i čelnike državnih tvrtki!

01.12.2012 u 17:27

Bionic
Reading

Ne smiruju se reakcije na treći uzastopni pad BDP-a ove godine. Nakon što je za to okrivio realni sektor, ministar financija Slavko Linić jučer je prozvao i nesposobne čelnike državnih tvrtki. Kritike Vladinih poteza danas su odbacili potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i ministar poduzetništva Gordan Maras

'Oni ne znaju pokreti investicijski ciklus, oni ne znaju uložiti, oni ne znaju sami stvoriti mogućnost, nemaju hrabrosti, nemaju dovoljno želje da nastupe tamo gdje je Vlada rekla da treba', obrušio se jučer Linić na privatni sektor, a onda na riječkom Kanalu RI očitao lekciju i dijelu državnih tvrtki, prozvavši nesposobne uprave da su podbacile s ulaganjima i time potpuno zaustavile razvoj.

Na crnoj listi našli se se HEP, INA, Petrokemija i željezare. Za potpredsjednicu Vlade Milanku Opačić prozivanje Banskih dvora sa svih strana su očekivana reakcija.

'Nažalost, u našoj zemlji ne postoji dovoljna svijest da moramo ulaziti u određene promjene i gdje god krećemo u neke izmjene tu su užasno veliki otpori. Morat će ljudi shvatiti da ne može više ovako', kazala je Opačić.

Da svjetla na kraju tunela još nema na vidiku, priznao je i ministar Gordan Maras koji i u zadnjem ovogodišnjem kvartalu predviđa pad BDP-a od 1,5 do 2 posto. Hrvatsku udrugu poslodavaca je pozvao da svoju imovinu stave u funkciju.

'Vidimo da u izvršnom odboru HUP-a sjede mnogi oni koji drže visoke cijene stanova na tržištu da se ne mogu prodavati. I normalno da kritiziraju kada se pokušava stimulirati stavljanje imovine u funkciju i na neki način poticati gospodarsku aktivnost', rekao je Maras.

Predsjednik Ivo Josipović pad BDP-a komentirao je na tradicionalnoj kavi s građanima.

'Pad BDP-a je, naravno, loša vijest. Možda je za stručnjake i očekivana,ali to nikome nije drago čuti. Ako pitate što je izlaz, ima samo jedan - investicije, poticanje gospodarstva, micanje administrativnih barijera ne samo za velike investicije nego, rekao bih, i za malo gospodarstvo', rekao je Josipović.

Ekonomski stručnjaci ne dvoje oko odgovornih za loše stanje gospodarstva.

'Tu odgovornost je Vlada sa sebe skinula i gura na poduzetnike koji su, ono što ja znam, u teškom dužničkom stanju kao i radnici', upozorava profesor Slavko Kulić s Ekonomskog instituta.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić također misli da su Banski dvori jedina prava adresa.

'Mi smo sad suočeni s tom situacijom gdje se radi najviše o neznanju iako se možda radi o dobroj namjeri, ali ona nije dovoljna da se dobro napravi', kaže Jurčić.

Zaokret je nužan, ističu obojica. Za Kulića to je konačno zbogom iluziji života od turizma i okretanje proizvodnji.

'S obzirom da imamo skup kapital, skup rad, odnosno nerad i skupu državu, ne možemo se mi dogovoriti o proračunu na dijeljenju, posebno ne onog što smo posudili ili ono što smo rasprodali. Tog sporazuma nema ni unutar krvnih, primarnih veza, a kamoli unutar nacionalnih i socijalnih veza', rekao je Kulić.

'Na Vladi je da stvori uvjete, a poduzetnici će sami procijeniti što im se isplati', zaključuje Jurčić.

'Ako se ne isplati raditi brod, mlijeko, tekstil ili drvo, onda to nije problem poduzetnika u tim sektorima, nego je problem sustava. Očito Vlada ne zna napraviti sustav u kojem se to isplati raditi', smatra Jurčić.

Inače, nakon agencije Fitch, koja je snizila svoju prognozu za Hrvatsku, Europi, odnosno dvama fondovima pomoći posrnulim članicama, rejting je snizio Moody's zbog visokog kreditnog rizika. Potez je očekivano naišao na negodovanje. Agencija nije dovoljno uzela u obzir iznimno snažan institucionalni okvir, političku predanost i strukturu kapitala, izjavio je Klasu Regling, ravnatelj Europskog mehanizma za stabilnost i Europskog fonda za financijsku stabilnost.