Penzija pod Alpama

Švicarci imaju mirovinski sustav poput hrvatskog i ne žele ga mijenjati

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 03.12.2017 15:39
  • Objavljeno 03.12.2017 u 15:39
tportal

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Usprkos tome što švicarski mirovinski sustav funkcionira gotovo kao i švicarski satovi, alpska država planirala je reforme koje su trebale osigurati financijsku stabilnost do 2030. godine, no građani su ih odbacili na nedavnom referendumu

'Švicarskim umirovljenicima je dobro', objavila je ovih dana velika tamošnja banka UBS, uspoređujući situaciju u kojoj se nalaze penzioneri u Švicarskoj s nekim drugim zemljama. Analitičari te banke kažu da zahvaljujući načinu na koji je postavljen švicarski mirovinski sustav prosječna pedesetogodišnja Švicarka mora odvajati puno manji dio prihoda nego njezini vršnjaci u Londonu, New Yorku ili Tokiju kako bi jednog dana imala osnovni životni standard.

Prema njihovim izračunima, takva osoba mora danas odvajati samo 11 posto mjesečnih prihoda kako bi osnovni životni standard održala i u mirovini. Uz takve uvjete mirovina bi joj tada trebala iznositi 48 posto ranijih prihoda, što je dovoljno za normalan život čak i u skupoj Švicarskoj.

Švicarski je mirovinski sustav u svojoj osnovi vrlo sličan hrvatskom. Tri stupa: obavezni državni, obavezni privatni i dobrovoljni privatni zajednički daju ukupnu mirovinu. Razlike u odnosu na hrvatski sustav postoje u razini doprinosa, kao i poreznom tretmanu različitih vrsta doprinosa. Iz obaveznog državnog (prvog) stupa švicarski umirovljenici danas primaju zajamčenu mirovinu koja se kreće u rasponu od 1175 do 2250 franaka mjesečno, a uz mirovinu koju primaju iz drugog stupa cilj je da 'ukupna mirovina dosegne 50-70 posto prihoda prije umirovljenja', ističu bankari UBS-a. Prosječna švicarska plaća je u razini od oko 6000 franaka.

Jednako kao i u Hrvatskoj, prvi stup se financira iz sadašnjih doprinosa, odnosno današnji zaposleni financiraju mirovine današnjim penzionerima, dok se drugi i treći stup kapitaliziraju kroz vrijeme odnosno neka su vrsta osobne štednje koja se povećava godinama da bi se počela isplaćivati odlaskom u mirovinu. Za razliku od Hrvatske, u Švicarskoj se prihodi iz prvog stupa djelomično dopunjuju i prihodima od poreza na dodanu vrijednost.

  • +34
  • +31

Hrvatski umirovljenici nedavno su održali prosvjed pod geslom Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Nacionalni sustav obavezne državne mirovine je u svom osnovnom obliku u Švicarskoj postavljen na noge još 1948. godine, a 1985. obaveznim je proglašen i drugi stup. Mirovinski sustav je nakon Drugog svjetskog rata prilagođavan desetak puta kako bi se uskladio s ekonomskom realnošću, a upravo zahvaljujući tim prilagodbama i, prije svega, snažnoj i rastućoj švicarskoj ekonomiji, dosad nije bilo potrebno rezati mirovine ili stvarati bitnije proračunske deficite.

Rudolf Strahm, jedan od poznatijih švicarskih ekonomista i političara, ljetos je izjavio kako su 'državne prognoze iz 1995. godine predskazale pojavu deficita (..) od 2005. godine'. No to se nije dogodilo 'zahvaljujući rastu plaća – kad se poveća ukupna razina plaća, rastu i mirovinski prihodi', objasnio je Strahm te podsjetio da je u Švicarskoj još 1999. određeno da će se dio prihoda od poreza na dodanu vrijednost odvajati za financiranje mirovinskog sustava. 'To je dovelo do odgode gubitaka', zaključio je.

Švicarci na referendumu odbili reformu mirovinskog sustava

Švicarci na referendumu odbili reformu mirovinskog sustava

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Arnd Wiegmann

Unatoč tome, krajem rujna ove godine na jednom od poznatih švicarskih referenduma (švicarski građani mogu četiri puta godišnje izravnim glasanjem odlučivati o pitanjima osobito važnim za državu) našlo se pitanje reforme mirovinskog sustava. Među prijedlozima je bilo izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu žena s onom za muškarce (žene sada odlaze u mirovinu sa 64 godine, a muškarci sa 65), rast doprinosa koji se izdvajaju za mirovine, ali i povećanje stope PDV-a sa sadašnjih osam posto na 8,3 posto od 2021. godine. Uz to, među predloženim promjenama bilo je povećanje osnovnog iznosa mirovine iz prvog stupa za 70 franaka mjesečno za buduće penzionere.

Reforme su predložene s namjerom da se mirovinski sustav prilagodi budućim promjenama, posebno s obzirom na tzv. starenje stanovništva. Populacija je polagano sve starija, u mirovini se nalazi sve više stanovnika, dok se istovremeno ne predviđa bitan porast zaposlenosti. Tako je omjer radno aktivnog stanovništva u odnosu na umirovljenike početkom sedamdesetih godina bio 5:1, a danas je 3,5:1. Za usporedbu, u Hrvatskoj je taj omjer katastrofalnih 1,23:1.

Švicarsko stanovništvo sve više stari, a ne predviđa se bitniji rast zaposlenosti

Švicarsko stanovništvo sve više stari, a ne predviđa se bitniji rast zaposlenosti

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: DPA/PIXSELL

No građani Švicarske su blagom većinom odbili prijedloge. Švicarski potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Alain Berset izjavio je nakon referenduma da će vlasti odmah prionuti revidiranju prijedloga reformi. Glavni ekonomist banke UBS Daniel Kalt drži da su reforme odbijene jer pritisak za promjenama 'još uvijek nije dovoljno visok'. Reforme su trebale otvoriti put stabilnom mirovinskom sustavu u Švicarskoj do 2030. godine.

Sadašnja reforma se pripremala godinama, a neki procjenjuju da će opet trebati godine da bi se našla na referendumu. Politička ljevica zamjerala je podizanje dobi za odlazak žena u mirovinu, dok su političari desnog spektra držali da predložene reforme ne idu dovoljno daleko da bi se dosegnula potrebna financijska stabilnost mirovinskog sustava u dugom roku.

Ekonomisti smatraju da mirovinska reforma nije prošla zato što pritisak još nije dovoljno velik

Ekonomisti smatraju da mirovinska reforma nije prošla zato što pritisak još nije dovoljno velik

Izvor: Reuters / Autor: Denis Balibouse

Potreba za konstantnim prilagođavanjem mirovinskih sustava lako se može vidjeti iz redovnog godišnjeg izvještaja koji izrađuje australsko sveučilište Monash u suradnji s njujorškom konzultantskom kompanijom Mercer. Izvještaj obuhvaća ocjenjivanje tridesetak mirovinskih sustava, uglavnom razvijenih industrijskih ili većih ekonomija, po nizu kriterija koji se u konačnici zbrajaju u jedinstven indeks i njemu pripadajuću ocjenu.

I dok su u izvještaju za 2016. najvišu ocjenu (A) dobili mirovinski sustavi Danske i Nizozemske, u ovogodišnjem, objavljenom prije mjesec dana, takvu ocjenu nije dobio nijedan sustav, a danski i nizozemski mirovinski sustavi su ocijenjeni ocjenom B+. U spomenutom izvještaju švicarski mirovinski sustav već dvije godine nosi ocjenu B, koju karakterizira opis da se radi o 'sustavu koji ima zdravu strukturu, s dosta dobrih značajki, ali ima i neke dijelove koje bi trebalo poboljšati i koji ga razlikuju od sustava s ocjenom A'.

  • +10
  • +7

Ove godine niti jedan mirovinski sustav u svijetu nije dobio najvišu ocjenu

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Mirovinski sustavi diljem svijeta redovito su jedno od ključnih pitanja politike i rijetko se koja država ne mora baviti financijskim problemima skupine građana koji su otišli u mirovinu. Čak i kad sustavi dobro funkcioniraju, poput spomenutog švicarskog, potrebno ih je konstantno prilagođavati kako bi i budući umirovljenici imali osiguranu osnovu za normalan život. Lekcija je to koju je Hrvatska još davno mogla naučiti, ali svjedoče tome beskrajni svakodnevni problemi domaćih umirovljenika, nažalost - nije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!