KATARINA OTT:

'Snižene stope PDV-a poskupljuju porezni sustav'

  • Autor: Z. Korda/Hina
  • Zadnja izmjena 10.02.2012 15:31
  • Objavljeno 10.02.2012 u 15:31
katarina ott

katarina ott

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Uvođenje sniženih stopa PDV-a za određene proizvode je loše jer komplicira i poskupljuje porezni sustav, dok je povećanje osobnog dobitka dobra mjera za kompenziranje rasta troškova života zbog povećanja opće stope PDV-a na 25 posto, ocijenila je danas Vladinu 'poreznu mini reformu' ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott

Institut se uvijek zalaže za što širu poreznu osnovicu, što niže opće porezne stope i što manje izuzetaka, olakšica i diferenciranih stopa, jer su to porezni izdaci koji kompliciraju sustav ubiranja i kontrole poreza, što vodi poskupljenju i slabijoj efikasnosti poreznog sustava, rekla je Ott otvarajući današnju konferenciju 'Skrivena javna potrošnja: budućnost poreznih izdataka'.

Umjesto sniženih stopa PDV-a na dječju hranu, masti, jestiva ulja, šećer, vodu i sl., koje bi trebale kompenzirati porast životnih troškova zbog povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto, bolje je osigurati izravnu pomoć najsiromašnijim građanima i povećati osnovni odbitak, tvrdi Ott.

'Zato je Vladin prijedlog povećanja osnovnog osobnog odbitka i osnovnog odbitka umirovljenika odlična mjera', ocjenjuje Ott, iako će Vlada morati razmisliti o kompenzaciji tih sredstava jedinicama lokalne samouprave koje se financiraju iz prihoda od poreza na dohodak.

Ravnateljica Instituta za javne financije dobrim ocjenjuje i prijedlog smanjenja porezne osnovice za dio ostvarene dobiti kojom se povećava temeljni kapital poduzeća, no i tu će Vlada morati pronaći rješenje za smanjenje poreznih prihoda za 2,2 milijarde kuna godišnje.

Glavni je hrvatski problem što se promjene poreznog sustava u pravilu uvode bez ozbiljnijih analiza i rasprava, pa bi nakon stupanja Vladinih mjera na snagu trebalo trajno pratiti učinke tih promjena na porezne prihode, standard stanovništva, financiranje lokalnih zajednica, otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast.

'Za Hrvatsku je dugoročno najbitnija uspostava što stabilnijeg, efikasnijeg i transparentnijeg poreznog sustava koji će se rijetko mijenjati, a promjene poreznih izdataka trebalo bi provoditi tek nakon detaljnih analiza te ih potom neprestano kontrolirati i ocjenjivati njihove učinke', naglašava Ott.

O neefikasnosti postojećeg sustava poreznih izdataka u oporezivanju dobiti govorio je Vjekoslav Bratić, znanstveni suradnik na Institutu za javne financije. Istaknuo je primjer područja posebne držane skrbi u kojima se najintenzivnije primjenjuju porezne olakšice, a unatoč tome ti krajevi ostaju nerazvijeni.

Helena Blažić s Ekonomskog Fakulteta u Rijeci predstavila je komparativnu analizu olakšica poreza na dohodak u Europskoj uniji i regiji. U analiza se ograničila na nestandardne porezne olakšice koje se ostvaruju na temelju dokumentirano dokazanih konkretnih izdataka. Tipične nestandardne olakšice su npr. razni dobrovoljni doprinosi odnosno premije osiguranja, donacije, konkretni zdravstveni troškovi, kamate na kredite i sl.

Za razliku od starih članica Europske unije u kojima su u posljednjih nekoliko godina povećane nestandardne olakšice, unatoč restriktivnoj fiskalnoj politici, u novim članicama Europske unije prisutan je trend smanjivanja olakšica.

Blažić je istaknula da je Hrvatska prošla zanimljiv put od nepostojanja nestandardnih olakšica poreza (90-e) do obimnog uključenja (2000-e) i natrag. Naime, ukidanjem većine takvih olakšica (premije osiguranja, troškovi zdravstvenih usluga i stambeni troškovi) Hrvatska se priključila dominantnom trendu u državama svog okruženja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi