zajednička valuta

Raskrinkavamo mitove: Latvijski stručnjak otkriva kako su prevladali strah i profitirali od eura

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 11.01.2019 12:35
  • Objavljeno 11.01.2019 u 12:35
Kristaps Otersons, direktor komunikacija i međunarodnih odnosa u latvijskoj centralnoj banci

Kristaps Otersons, direktor komunikacija i međunarodnih odnosa u latvijskoj centralnoj banci

Izvor: Pixsell / Autor: Auto

Baš kao i Hrvatska, Latvija je mala i otvorena zemlja. Njihovo gospodarstvo, baš kao i hrvatsko, uvelike se oslanja na vanjsku trgovinu s nekolicinom glavnih partnera unutar Europske unije. Latvijci, kao i Hrvati, vole štedjeti i zaduživati se u eurima. Kada su krenuli u proces uvođenja eura, tek oko trećina građana podržavala je taj naum, a danas, četiri godine nakon uvođenja, dvije trećine Latvijaca smatra da je to bila pametna odluka

Strategiju uvođenja eura lani su u Hrvatskoj predstavili Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem, ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić. Društvo im je tada pravila i sada bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić. Prema zadnjem istraživanju Eurobarometra, potpora uvođenju eura u Hrvatskoj je na oko 40 posto, a u istom periodu potpora uvođenju eura u Latviji bila je još slabijih 30 posto. No malo-pomalo, Latvijci su se počeli oslobađati strahova, a prije samog uvođenja zajedničke valute potpora je snažno porasla. Latvijski BDP 2017. godine porastao je 4,5 posto, a prognozira se da je lani rastao oko 4,1 posto.

Guverner Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić

Guverner Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal.hr, pixsell

Nakon četiri godine u eurozoni Latvijci su prilično zadovoljni eurom, iako su strahovali od istih stvari od kojih strahuje i dio naših sugrađana: velikih poskupljenja te gubitka dijela suvereniteta i nacionalnog identiteta. Koliko god se bojali promjene, Latvijci nikad nisu odustajali od eura kao glavne valute za štednju, zaduživanje i obavljanje svih većih transakcija, kaže za tportal Kristaps Otersons, direktor komunikacija i međunarodnih odnosa u latvijskoj centralnoj banci (Latvijas bank).

Da bi tranzicija prema euru prošla što je lakše moguće, banka je s vladom morala uložiti goleme napore da objasni građanima što će zapravo promijeniti i koje im se prilike otvaraju.

'Mislim da je komunikacija najvažniji dio posla, sve do samog uvođenja eura, kada vas čekaju veliki logistički izazovi. Latvijci su se plašili da će rasti cijene, zbog čega su sve javne institucije poput muzeja poslije uvođenja eura isticale cijene u staroj valuti, latsu, i u eurima kako bi građani doista vidjeli da nitko na njima ne 'zarađuje', već da su cijene manje-više iste. Dvostruke cijene isticali su i trgovački lanci tako da su građani lakše mogli usporediti stare i nove cijene. No ljudi strahuju od svake promjene, to je normalno', kaže nam Otersons i objašnjava kako su uklonili strah od zakidanja na tečaju pri konverziji latsa u eure:

'Ljudi su očekivali da će se pri konverziji dogoditi neka dramatična promjena iako je tečaj naše valute godinama bio vezan uz euro. Vlada i središnja banka građanima su objasnili da je zemlja prošla kroz tečajni mehanizam (ERM II) i dokazala da se tečaj može držati stabilnim. Na kraju je konverzija provedena vrlo glatko i važno je napomenuti da Latvijci i danas svakog mjeseca u središnju banku donesu nekoliko milijuna eura u latsima te ih mi besplatno mijenjamo. Tako će biti i kod vas, konverzija će biti potpuno besplatna i moći će se obaviti bilo kada, a ljudima morate objasniti da nema nikakve žurbe niti da će biti dodatnih troškova pri mijenjanju novca.'

Kristaps Otersons iz latvijske centralne banke

Kristaps Otersons iz latvijske centralne banke

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Licencirane fotografije

Otersons kaže kako im je možda i najteže bilo objasniti to da se napuštanjem latsa ne gubi dio teško stečenog nacionalnog identiteta: 'Latvijci su godinama čekali da se maknu od sovjetskog utjecaja i da dobiju državu, a na uvođenje vlastite valute svi smo bili jako ponosni. Bilo je jako teško prezentirati prednosti eura ljudima koji su se pitali zašto nakon samo dvadesetak godina napuštamo našu valutu. Uz mala očekivanja otvorili smo natječaj za izgled naših kovanica eura, no ostali smo iznenađeni brojem predloženih ideja. Bila je to pomama i svima je postalo jasno da će kovanice eura s latvijskim nacionalnim motivom kolati diljem Europe i svijeta te će se tako bolje znati za našu zemlju.'

'Ljudi moraju biti svjesni toga da uvođenjem eura neće izgubiti ni dobiti novac, već će umjesto nacionalne imati međunarodnu valutu iza koje stoji cijela eurozona', dodaje naš sugovornik i dodaje kako je točno to da će uvođenje eura izazvati jednokratne troškove kroz, primjerice, prilagodbu na novi softver u svim javnim i privatnim tvrtkama, kao i promjene u računovodstvenim sustavima i blagajnama, ali i da su koristi od njegova uvođenja daleko veće: 'Više neće biti valutnog i tečajnog rizika, kamatne stope na kredite bit će niže, gospodarstvo će postati konkurentnije. Imamo odličan primjer našeg turizma koji je jako napredovao otkako smo u eurozoni, sve više ljudi posjećuje Latviju jer znaju da ovdje mogu plaćati u eurima i da neće imati dodatnih troškova mijenjanja novca.'

>>Ulaskom u eurozonu samo bi trgovački lanci u roku od godinu i pol stvorili 15 tisuća radnih mjesta<<

  • +5
  • +2

Novčanice i kovanice eura

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

No mnogi hrvatski ekonomisti upozoravaju da uvođenjem eura gubimo mogućnost slabljenja kune u recesijama i krizama te da se olako odričemo monetarnog suvereniteta, što se zamjeralo i latvijskoj vladi i središnjoj banci. Otersons na to odgovara da je kuna oduvijek usko vezana uz tečaj eura, baš kao što je to bio i latvijski lats.

'Građani i središnja banka bili su svjesni toga da slabljenjem naše valute nećemo postići puno jer su svi pretežito bili zaduženi u eurima, kao i Hrvati, zbog čega bi puno njih imalo probleme s otplatom kredita. Dodatno, poslodavci su bili za uvođenje eura jer su i oni bili svjesni toga da smo malo i otvoreno gospodarstvo koje pripada Europi. Sada se više nitko ne brine o tečaju, a kamatne stope su pale', zaključuje.

Hrvatski izvoznici već godinama zamjeraju Hrvatskoj narodnoj banci fiksni tečaj kune prema euru i zazivaju slabljenje kune kako bi povećali promete i zarade na proizvodima koje izvezu. Što oni danas misle o uvođenju eura? Upitali smo to dva najveća hrvatska izvoznika - naftnu kompaniju Inu i farmaceuta Plivu.

  • +12
  • +9

Pliva

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Mihael Furjan, šef Plive, kaže nam kako bi uvođenje eura dovelo do velikog smanjenja troškova, uključujući one računovodstvene, te tečajni rizik vezan uz kunu. 'Uvođenje eura bio bi dodatan vjetar u leđa rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva, a umanjili bi se rizici i kamate. Iako se ne čini da bismo eurom postigli velike uštede, uklonili bismo velike barijere i postigli učinke koji će biti daleko veći nego što se naizgled čini. Očekujemo da Vlada nastavi intenzivno raditi na uvođenju eura te da, ako je potrebno, poduzme i više manjih koraka kako bi smanjila birokraciju i uklonila administrativne prepreke', kaže nam Furjan.

U Ini, čiji je poslovanje primarno vezano uz američki dolar, u kojem se plaća nafta, kažu kako očekuju pozitivne efekte od uvođenja eura, ali posredno, jačanjem cijele ekonomije.

'Uvođenjem eura kamatni rizik bio bi umanjen, a troškovi financiranja bili bi niži za kompanije u Hrvatskoj. Ina bi imala koristi od uvođenja eura pojednostavljivanjem poslovnih procesa, smanjenjem konverzijskih i transakcijskih troškova te valutnih i kamatnih rizika. Ne očekujemo značajnije troškove i rizike osim onih vezanih za sam proces ulaska u eurozonu koji zahtijeva tehničke prilagodbe u poslovanju kompanija. Troškovi prilagodbe i rizici uvođenja eura trebali bi biti jednokratni i relativno niski', rekli su nam.

Viceguverner HNB-a:

'Na vođenje monetarne politike imat ćemo veći utjecaj poslije uvođenja eura '

Ekonomisti koji su skeptični prema euru u Hrvatskoj često navode kako njegovim uvođenjem gubimo samostalnu monetarnu politiku. Upitali smo HNB kako odgovaraju na te tvrdnje i što će im od antirecesijskih alata ostati na raspolaganju kad više ne budu mogli aktivno upravljati tečajem. 

Michael Faulend, viceguverner zadužen za međunarodne odnose, odgovara nam kako samostalna monetarna politika ne smije biti puka fraza, već mora imati svoj stvarni sadržaj: 'Treba jasno reći da male zemlje poput Hrvatske, koje su trgovinski i financijski u visokoj mjeri već integrirane s eurozonom, članice su EU-a, te posebice zemlje s visokim stupnjem euroizacije, imaju znatno sužen prostor za vođenje monetarne politike, neovisno o onome što radi Europska središnja banka. Nije naodmet ponoviti da Hrvatska narodna banka u okolnostima u kojima djeluje ima izrazito skučen manevarski prostor za provedbu aktivne politike tečaja jer kao što ne može dopustiti znatniju deprecijaciju tečaja zbog zaštite dužnika, financijske stabilnosti i šire makroekonomske stabilnosti, tako ne može dopustiti ni znatniju aprecijaciju zbog sprečavanja urušavanja konkurentnosti hrvatskih izvoznika.' 

Dodatno, komentira Faulend s obzirom na visok stupanj integracije financijskog sektora s eurozonom i slobodu kretanja kapitala, mogućnost utjecaja Hrvatske narodne banke na visinu kamatnih stopa također je mala jer se poslovne banke preko svojih matica u danim okolnostima vrlo lako mogu refinancirati kod Europske središnje banke.

'Važno je istaknuti da će poslije našeg ulaska u eurozonu guverner HNB-a sudjelovati ravnopravno s ostalim guvernerima središnjih banaka eurozone u kreiranju zajedničke monetarne politike. To između ostalog znači da ćemo tada moći u daleko većoj mjeri utjecati na visinu kamatne stope nego što je to danas slučaj i time aktivno osiguravati to da monetarna politika eurozone u najvećoj mogućoj mjeri odgovara hrvatskim potrebama. U tom kontekstu, spomenuo bih da je poslovni ciklus u Hrvatskoj već danas daleko više podudaran s poslovnim ciklusom zemalja eurozone nego što je to slučaj kod perifernih zemalja same eurozone', dodaje.  

Prema Faulendu, monetarna politika eurozone odgovara hrvatskim potrebama i eventualni strah da će u slučaju neke nove recesije ili krize Hrvatska imati veći trošak prilagodbe nije utemeljen. Štoviše, uvjeren je da će kapacitet Hrvatske da odgovori na ekonomske i financijske krize biti dodatno osnažen nakon što postanemo dio eurozone. Između ostalog, i zbog toga što će nam tada, u slučaju eventualne potrebe, na raspolaganju biti sredstva Europskog stabilizacijskog mehanizma koji pruža vrlo povoljnu mogućnost refinanciranja obveza.

'Na kraju, potrebno je reći da će Hrvatska narodna banka i nakon ulaska u eurozonu zadržati autonomiju u području makroprudencijalne politike. Riječ je o politici, tj. mjerama kojima središnja banka regulira likvidnost, kapitaliziranost i kreditnu aktivnost banaka, čime posredno pridonosi financijskoj i makroekonomskoj stabilnosti', zaključuje. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!