Trend stagnacije i pada konzumacije alkoholnih pića nije zaobišao ni Hrvatsku. Prema dostupnim podacima, prosječna potrošnja piva u 2024. godini iznosila je gotovo 74 litre po stanovniku, što je i dalje znatno iznad europskog prosjeka od 48 litara, no dugoročniji pogled otkriva drukčiju sliku.

Vrhunac je dosegnut 2022. godine, kada je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku popio čak 92 litre piva, a već godinu kasnije potrošnja se spustila na 75 litara, da bi 2024. dodatno pala na 74 litre po stanovniku.

Službeni podaci o potrošnji za 2025. godinu još nisu dostupni, ali poslovni rezultati najvećih pivovara sugeriraju da se negativan trend nastavio. Proteklu godinu obilježili su stagnacija prodaje, pritisak na profitabilnost i opreznije poslovanje vodećih proizvođača.

Industrijski divovi i dalje drže tržište

Razvoj craft scene posljednjeg desetljeća znatno je povećao broj pivovara u Hrvatskoj pa ih je danas aktivno oko stotinu, a većinu čine mikropivovare.

Unatoč tome, najveći dio tržišta i dalje kontroliraju industrijske pivovare u vlasništvu međunarodnih grupacija te njihovi brendovi – Ožujsko, Karlovačko i Pan – ostaju najprepoznatljiviji simboli domaće ponude piva.

Istodobno sve veći prostor osvajaju manje i srednje pivovare koje se oslanjaju na inovativne stilove, autentične recepte i raznovrsnost okusa piva. Upravo taj segment odgovara potrošačima koji traže drugačije proizvode i spremni su eksperimentirati.

Zagrebačka pivovara ostaje lider

Lider domaćeg tržišta i dalje je Zagrebačka pivovara, u vlasništvu sjevernoameričke pivarske grupacije Molson Coors, jednog od najvećih svjetskih proizvođača piva.

U 2025. godini ostvarila je prihode od 224,9 milijuna eura, što predstavlja skroman rast od 1,9 posto, a profitabilnost joj se zadržala na visokoj razini, ali je dobit ipak blago smanjena – za jedan posto.

Glavni konkurent, Heineken Hrvatska, ostvario je 148,9 milijuna eura prihoda. Tvrtka, poznata po brendovima Karlovačko i Heineken te dio istoimene nizozemske grupacije, bilježi stagnaciju prihoda i osjetno nižu dobit nego godinu ranije.

Najizraženije posljedice usporavanja osjetio je Carlsberg Croatia. Karlovački proizvođač, član danske grupacije Carlsberg, u Hrvatskoj prodaje globalne brendove poput Carlsberga, Tuborga, Grimbergena, Holstena i Somersbyja, uz domaći Pan. Uz osjetan pad prihoda, kompanija se suočila sa ozbiljnim smanjenjem profitnih marži.

Dodatni signal pritiska na poslovanje dolazi iz kretanja plaća. Zagrebačka pivovara zabilježila je nominalni pad prosječnih primanja od tri posto dok je u Carlsbergu prosječna plaća pala za 8,35 posto. Iako su i dalje iznad hrvatskog prosjeka, takvi pokazatelji upućuju na potrebu za strožom kontrolom troškova.

Srednje pivovare pokazuju otpornost

Dok najveći proizvođači bilježe stagnaciju, pojedine pivovare srednje veličine pokazuju veću otpornost.

Daruvarska pivovara povećala je prihode za 7,9 posto, na 20,3 milijuna eura, dok joj se dobit gotovo udvostručila. Tvrtka je poznata po tradicionalnoj češkoj tehnologiji proizvodnje i brendu Staročeško, a uspješno razvija i craft liniju 5th Element.

Na petom mjestu nalazi se tvrtka Lola te s društvom Prvo hrvatsko pivo 1664 objedinjuje poslovanje Osječke pivovare. Pivovara u vlasništvu poduzetnika Ivana Komaka ostvarila je blag rast prihoda uz značajan skok profitabilnosti.

U njezinu portfelju nalaze se poznati brendovi Osječko pivo, Osječko crno pivo, Crni Radler i Prvo hrvatsko pivo.

Craft scena traži novi zamah

Donji dio ljestvice najvećih proizvođača zauzimaju najjače domaće craft pivovare.

Predvodi ih Pivovara Medvedgrad s prihodom od 4,3 milijuna eura. Najstarija i najveća hrvatska obiteljska pivovara, u vlasništvu obitelji Nauković, izgradila je prepoznatljiv identitet brendovima inspiriranima zagrebačkim legendama poput Zlatnog medvjeda, Gričke vještice i Crne kraljice.

Nakon godina snažnog rasta prošle godine njezina se ekspanzija zaustavila. Zbog slabije potražnje prihodi su ostali na razini iz 2024., a dobit je tek neznatno porasla.

Druga po veličini craft pivovara, The Bird, iz sastava grupe The Garden Brewery, ostvarila je promet od 3,9 milijuna eura. Model poslovanja koji povezuje proizvodnju piva, ugostiteljstvo i glazbene festivale donio joj je rast prihoda od 11,3 posto, no godinu je ipak završila s gubitkom.

Listu zaključuje Zmajska pivovara, jedan od pionira hrvatskog craft pokreta, koju vode Andrej Čapka i Hrvoje Čirjak. Prošle godine ostvarila je 1,9 milijuna eura prihoda, uz rast od 3,5 posto. Uz desetak stalnih etiketa, Zmajska redovito predstavlja limitirane serije i nove okuse, nastojeći zadržati interes potrošača.

Istarska pivovara u stečaju

Koliko poslovno okruženje može biti zahtjevno, pokazuje i slučaj Istarske pivovare iz Buzeta.

Nad pivovarom s pedesetogodišnjom tradicijom, poznatom po brendu Favorit, u jesen prošle godine otvoren je stečajni postupak. Financijske poteškoće nastale su zbog duga od 1,2 milijuna eura, proizašlog iz izgubljenog sudskog spora s državom oko vlasništva i korištenja zemljišta na kojem se nalazi tvornički kompleks.

Proizvodnja je nakon otvaranja stečaja nastavljena, ali u smanjenom opsegu. Stečajni upravitelj smatra da postoje uvjeti za nastavak poslovanja, no ostaje neizvjesno hoće li pivovara uspjeti prebroditi financijske probleme i sačuvati mjesto na domaćoj pivskoj karti.

Pad potrošnje piva tako sve snažnije mijenja hrvatsku pivsku industriju. Veliki proizvođači traže načine za očuvanje profitabilnosti, srednje pivovare koriste priliku za rast, a craft scena pokušava pronaći novu razvojnu fazu. Jedno je, međutim, jasno: tržište na kojem se nekada gotovo podrazumijevao kontinuirani rast danas zahtijeva znatno više prilagodbe, inovacija i opreza.