ima se, može se

Prije uvođenja eura Hrvati navalili na stambene kredite: U prosincu je zabilježen dramatičan rast

15.02.2023 u 16:31

Bionic
Reading

U prosincu prošle godine snažno su porasli stambeni krediti, i to za 10,3 posto na godišnjoj i 0,9 posto na mjesečnoj razini. Bili su ujedno najveći generator rasta ukupnih kredita s 50,1 posto, a krajem prosinca iznosili su 74,7 milijardi kuna

Kako navode analitičari Raiffeisenbank banke (RBA), na osnovi transakcija ostvaren je rast stambenih kredita od jedan posto ili 0,8 milijardi kuna mjesečno i 10,2 posto ili 6,9 milijardi kuna godišnje. Prema navodima središnje banke, snažan rast stambenih kredita odražava snažniju potražnju stanovništva u uvjetima očekivanog zaoštravanja uvjeta kreditiranja.

Ukupni krediti stanovništvu krajem prosinca 2022. iznosili su 149,1 milijardu kuna, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB).

'Na osnovi stanja porasli su za 7,6 milijardi kuna ili 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a u odnosu na studeni zabilježen je skroman pad od 0,05 posto, odnosno 80,9 milijuna kuna. Stoga je na kraju godine prekinut trend pozitivnih stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini koji je trajao tijekom cijele 2022.

S druge strane dinamika godišnjeg rasta zadržava se na solidnim razinama, od oko pet posto. U odnosu na treće tromjesečje, ukupni krediti stanovništvu zabilježili su skroman rast od 0,6 posto ili 0,8 milijardi kuna. Na osnovi transakcija, krediti stanovništvu porasli su za 0,1 milijardu kuna ili 0,1 posto u odnosu na studeni, a na godišnjoj razini ostvarili su rast od 5,8 posto ili 8,2 milijarde kuna', navode analitičari RBA-e.

  • +3
Nekretnine Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

'Devizni krediti (uključujući valutnu klauzulu) zabilježili su dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 24,3 posto, što je rast od 2,5 posto mjesečno, a ubrzanje dinamike rasta kontinuirano traje od početka godine. Spomenuta kategorija dosegnula je krajem prosinca 80 milijardi kuna, odnosno činila je 53,7 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu očekivano je približavanjem ulaska RH u europodručje, odnosno uvođenjem eura', navode analitičari RBA-e.

  • +4
Euri Izvor: Profimedia / Autor: SOPA Images Limited / Alamy / Alamy / Profimedia

Gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,3 milijarde kuna činili su krajem 2022. godine 36,4 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno 1,3 milijarde kuna. U odnosu na studeni zabilježen je skroman pad od 0,1 posto ili 76,7 milijuna kuna. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja 2021. godine. Na osnovi transakcija ostvaren je rast gotovinskih nenamjenskih kredita od 3,5 posto ili 1,8 milijardi kuna godišnje, a na mjesečnoj razini ostali su gotovo nepromijenjeni.

'Prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 5,9 milijardi kuna, zabilježila su prvi pad na godišnjoj razini od travnja 2022., odnosno niža su u odnosu na prosinac 2021. za 3,5 posto. U odnosu na studeni zabilježen je neuobičajeno snažan pad od 9,4 posto. Krediti po kreditnim karticama s iznosom od gotovo tri milijarde kuna nastavljaju trend pada na godišnjoj razini koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na prosinac 2021. za 7,8 posto. U odnosu na studeni ostvaren je pad od dva posto', navode analitičari RBA-e.

U protekloj godini potražnja za potrošačkim kreditima zaostajala je u odnosu na ostvareni rast potrošačkih cijena. S druge strane potražnja za stambenim kreditima povećavala se u ciklusima vezanim uz rokove za postavljanje zahtjeva za državnim subvencijama. Istovremeno je rast cijena na tržištu nekretnina povećavao iznose potrebne za kupnju stanova, a time posredno i potražnju za stambenim kreditima.

U 2023. očekuju da će se sužavati razlika između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena. Analitičari RBA-e smatraju da će kod potrošača rast stambenih kredita nastaviti poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. 'Postojana intervencija države kroz subvencije stambenih kredita potiče brži rast cijena na tržištu nekretnina, što se potom prenosi na ubrzanje rasta stambenih kredita u odnosu na gotovinske', navode.