SEDAM PREPORUKA

Predsjedničini ekonomisti traže deset posto slabiju kunu

Kolinda Grabar Kitarović

Kolinda Grabar Kitarović

Izvor: Pixsell / Autor: tportal.hr

U Uredu predsjednice održana je 20. sjednica Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice na kojoj su sudjelovali ministrice Martina Dalić i Gabrijela Žalac te ministri Zdravko Marić i Tomislav Ćorić. Nakon sjednice Grabar Kitarović je zajedno s članovima Vijeća, predstavila preporuke za dugoročnu gospodarski razvoj zemlje, ocijenivši pritom da prvi koraci Vlade ohrabruju te da su na tragu dugoročnog i održivog razvoja konkurentnijeg gospodarstva

Rekla je kako je Vijeće godinu dana volonterski radilo na predstavljenim preporukama.

Napomenula je kako njihov cilj sa sedam preporuka nije ulaženje u izvršne ovlasti Vlade nego savjeti pomoć u prevladavanju gospodarskih problema i iznalaženja rješenja kako bi se mladi zadržali u domovini i promijenili se trendovi u demografiji.

'Cilj preporuka je potaknuti i konstruktivnu javnu raspravu. Prvi koraci Vlade Andreja Plenkovića ohrabruju. Nastaviti ću poticati Hrvatsku', rekla je Grabar Kitarović prilikom predstavljanja dokumenta.

'U preporukama se često spominje i obrazovanje, koje držim ključem razvoja kako društva tako i države i u potpunosti podupirem nastavak provođenja cjelovite kurikularne reforme, ali važno je staviti naglasak i na STEM područje i bitno je povezati obrazovanje s gospodarstvom i tržištem rada', kazala je Grabar Kitarović.

Preporuke Vijeća za gospodarska pitanja

Vijeće za gospodarska pitanja predsjednice Republike preporuča redefiniranje temeljnih ciljeva Hrvatske narodne banke sa održavanja stabilnosti cijena ka punoj zaposlenosti i održivom gospodarskom rastu, odnosno konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva.

Zalaže se i za jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje kroz 5 godina. Preporuča ulazak u eurozonu uz paralelni, postupni, dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute.

U slučaju nemogućnosti brzog ulaska u eurozonu, u Vijeću smatraju da je potrebno usredotočiti se na postizanje Maastrichtskih kriterija (koji propisuju držanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, dok udjel javnog duga u BDP-u ne bi smio prelaziti 60 posto BDP-a) kroz slabljenje ovisnosti gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju.

Preporuke se odnose i na uklanjanje administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje prenormiranosti hrvatskog gospodarstva, uređenje instituta hitnog postupka u donošenju zakonskih propisa, sređivanje gruntovnice i katastra, uvođenje učinkovitog i provedivog instituta 'šutljive administracije' te efikasnije upravljanje državnim poduzećima i korištenje državne imovine.

Na području porezne politike, pak, Vijeće predlaže niže oporezivanje rada, redefiniranje kruga proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a u cilju poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.

Među smjernicama je i produživanje roka za relativnu poreznu zastaru s 3 na 5 godina, a za apsolutno sa 6 na 10 godina te reforma sustava lokalnih poreza te uvođenje poreza na 'grijeh', odnosno trošarina na proizvode koji sadrže visok postotak šećera, zasićenim masnoća i kolesterola.

Vijeće preporuča i vraćanje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, potporu cjelovitoj kurikularnoj reformi, uz izradu kurikuluma prema konkretnim i ciljanim gospodarskim sektorima.

Povećati konkurentnost izvoza

Poseban set preporuka odnosi se na pomoć izvoznicima za održivi rast konkurentnog izvoza, kroz, primjerice, intenzivniji rad diplomacije na povećanju izvoza, poticaje za inovacije, patente, istraživanja i razvoj, ali i dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Potporu izvozu trebale bi dati i monetarne vlasti, kroz predloženo odobravanje povoljnih selektivnih kredita za kreditiranje izvoznika, otkup njihovih potraživanja od izvoznih plasmana te aktiviranje izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenje državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.

U cilju boljeg privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, Vijeće preporuča, među ostalim, značajno jačanje kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, kao i da ta agencija postane središnja nacionalna točka za provođenje politike privlačenja investicija.

Cijeli dokument s preporukama Vijeća za gospodarska pitanja pogledajte ovdje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!