U priopćenju za medije OIEH podsjeća da je godini, kada je globalna temperatura probila ključni prag od 1,5 °C, a Europa postala najtopliji kontinent, zastupnik Troskot iznio dezinformacije i pozvali su ga na odgovoran dijalog temeljen na činjenicama, strategiji Europske unije i stvarnim potrebama građana.

Podsjećaju da je u skladu s Europskim zelenim planom (European Green Deal) i dokumentom Fit for 55, Europska unija obvezala se na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Hrvatska je tu obvezu prenijela u svoju najvišu razvojnu strategiju – Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, u kojoj je zelena i digitalna tranzicija prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta.

Smatraju da pitanje zelene tranzicije nije ni sporedno ni tehničko već da je to je temelj sigurnosti, otpornosti i konkurentnosti gospodarstva, društva i okoliša.

Dodaju da je 10 ključnih činjenica o zelenoj tranziciji:

1. Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene Europa je najtopliji kontinent, a klimatski ekstremi prijete zdravlju, sigurnosti i ekonomijama. U posljednjih 40 godina klimatske su promjene u EU uzrokovale 738 milijardi eura šteta u gubitku imovine. Rekordni udio OIE (45%) pokazuje da tranzicija već daje rezultate.

2. OIE su temelj energetske sigurnosti i neovisnosti Zelena tranzicija omogućuje Hrvatskoj da koristi domaće resurse i smanji ovisnost o uvozu. Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa značajno povećanje instaliranih kapaciteta do 2030. godine – uključujući sunce, vjetar, geotermalnu energiju i biomasu.

3. Privatni sektor je ključan za provedbu tranzicije U Hrvatskoj posluje preko 130 energetskih proizvođača, a 75% solarnih elektrana postavili su građani. Bez snažne poduzetničke inicijative – tranzicije nema.

4. Tranzicija se odvija pod strogom javnom kontrolom. Zakonodavni okvir EU i RH obvezuje na javne rasprave, procjene utjecaja na okoliš i uključivanje lokalnih zajednica u projekte.

5. Odbacivanje ruskog plina bilo je strateški i etički opravdano. EU je zahvaljujući OIE izbjegla uvoz 92 milijarde m3 plina i 55 milijuna tona ugljena, čime je oslabila financiranje Ruske agresije na Ukrajinu te ostvarila uštede od 59 milijardi eura.

6. Tranzicija otvara nova radna mjesta i smanjuje troškove građanima.  U sektoru OIE u EU već radi 1,8 milijuna ljudi, a očekuje se još 500.000 do 2030. U Hrvatskoj je više od 18.000 kućanstava uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša smanjilo troškove energije za 40–70%.

7. Hrvatska mora hitno ulagati u infrastrukturu. Nakon što je 2023. bila neto izvoznik električne energije, Hrvatska je u 2024. ponovno postala uvoznik – zbog sporog integriranja novih elektrana i stare mreže.

8. Tranzicija je razvojna prilika, a ne trošak. Hrvatska je među tri zemlje EU s najvećim štetama od vremenskih ekstrema u odnosu na BDP. Inovacije poput agrosolarnih elektrana istovremeno omogućuju zaštitu nasada i proizvodnju energije.

9. Tranzicija nije „greenwashing“. To je konkretan proces promjene modela razvoja – uz stvaranje radnih mjesta, jačanje otpornosti i poboljšanje kvalitete života građana.

10. Upozoravanje na izazove nije lobiranje, već odgovorno upravljanje.  Javni diskurs treba biti utemeljen na znanosti i zakonima – ne na stigmatizaciji. Optužbe za „lobiranje“ bez argumenata narušavaju povjerenje i unose konfuziju.

'Zelena tranzicija je presudna tema za budućnost Hrvatske i Europe te naša realna prilika za sigurnost, otpornost i održivost. Umjesto da je dovodimo u pitanje neutemeljenim tvrdnjama, pozivamo gospodina Troskota na otvoren i argumentiran dijalog, utemeljen na činjenicama, a ne etiketama. Pozivamo njega i ostale dionike koji javno iznose stavove o zelenoj tranziciji, da prije donošenja sudova pogledaju činjenicama u oči – ondje gdje se tranzicija zaista događa – na terenu, s ljudima koji je svakodnevno grade i žive',  poručila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a-.