U posljednjih godinu dana prosječna hrvatska plaća bilježi solidan rast, ali primjetne su velike razlike među gospodarskim granama i djelatnostima. Pogledajte kome su najviše porasla primanja u zadnjih 12 mjeseci
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za rujan ove godine iznosila je 6.195 kune. U odnosu na isto razdoblje lani nominalno je porasla za 237 kuna ili 4 posto. Međutim, kada se uračuna inflacija, realni rast je iznosio 2,6 posto
Plaće većine zaposlenih i dalje su znatno ispod statističkog prosjeka o čemu svjedoči podatak o medijalnoj plaći koja određuje sredinu distribucije. Ona je za rujan iznosila 5.100 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.
vezane vijesti
Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom za kolovoz isplaćena je u zračnom prijevozu, u visini od 10.169 kuna, dok je najniža plaća, od 4.028 kuna, isplaćena u osobnim uslužnim djelatnostima.
Ako promatramo skupine gospodarskih djelatnosti, prednjače financije i osiguranje s prosjekom od 8.364 kune, a na začelju su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s prosjekom od 4.793 kuna.
Zanimljivo je da slabije plaćene djelatnosti bilježe veći rast plaća od onih iznad prosjeka. Dijelom je to posljedica administrativnog rasta minimalne plaće, a dijelom manjka srednje i niže kvalificiranih radnika u trgovini i drugim uslužnim djelatnostima.
Tako se najveći skok plaća, iznad 10 posto, bilježi u pomoćnim uslužnim djelatnostima poput zaštitarstva, čišćenja i održavanja zgrada. Među bolje stojećim djelatnostima, najveći rast plaća dogodio se u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, koji obuhvaća različite stručne usluge.
U okviru navedene djelatnosti izdvajaju se zanimanja u području promidžbe i istraživanja tržišta s rastom prosječne plaće od 17 posto te zanimanja povezana sa savjetovanjem i posredovanjem s rastom prosječnih primanja od gotovo 16 posto.
Dok u slabije plaćenim sektorima plaće ubrzano rastu, u pojednim tradicionlano dobrosotjećim branšama poput financija i energetike primanja stagniraju ili se čak smanjuju.
U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše radnika, prosječna plaća je dosegnula 5.639 kuna, uz godišnji rast od 4,1 posto. Najveći rast plaća zabilježen je u proizvodnji odjeće (14,4 posto), drvnoj industriji (9,7 posto) i proizvodnji motornih vozila (8,1 posto), dok se pad plaća bilježi u brodogradnji (-11,9 posto), duhanskoj industriji (-9,5 posto) i farmaceutskoj industriji (-1,9 posto).
Kada je riječ o pojedinim zanimanjima, prema istraživanju servisa MojPosao, najbolje su plaćeni top menadžeri s plaćom u prosjeku 125 posto višom od prosječne, a znatno iznad prosjeka su zanimanja iz područja tehnologije i razvoja (48 posto više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+40 posto) i ljudskih potencijala (+33 posto).
S druge strane, u rujnu su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj, prema OVI indeksu Ekonomskog instituta Zagreb, bili prodavač, konobar, učitelj, kuhar i skladištar. Riječ je pretežno o slabije plaćenim strukama, među kojima prodavači prednjače po rastu plaća.
