Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u studenom 2,1 posto, izračunali su statističari, snizivši procjenu s početka mjeseca za 0,1 postotni bod. To znači da su potrošačke cijene porasle istim tempom kao i u listopadu.

Cijene svježe hrane porasle su pak za 3,2 posto, a energija je bila jeftinija nego lani, ali samo za 0,5 posto, potvrdili su statističari izračune s početka mjeseca. Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u studenom bile više za 2,4 posto nego lani.

Prema HICP-u u studenom, inflacija je u Hrvatskoj iznosila 4,3 posto, čime je Lijepa Naša zabilježila treću najveću inflaciju u eurozoni.

Životni standard

Stoga je jasno da u Europi postoje ljudi koji sve teže mogu pokriti osnovne životne troškove. Naravno, situacija nije ista u svakoj zemlji, ali zabrinjava, primjerice, rastući broj osoba u energetskom siromaštvu u Europi, odnosno onih koji ne mogu pokriti troškove grijanja zimi.

Kako bi ipak prikazali da je u pojedinim državama život nešto lagodniji, u organizaciji Global citizen solution odlučili su napraviti popis 10 najjeftinijih europskih zemalja.

U svom istraživanju u obzir su uzeli troškove živežnih namirnica, prijevoza, režija i stanarine, ali, kao i Eurostat, ne i plaća, odnosno mirovina, pa njihovo istraživanje zapravo ne pokazuje realno stanje životnog standarda.

No indikativno je to da se među svim navedenim zemljama, a njih je čak 10 na tom popisu, nalaze i one koje nisu u Europskoj uniji.

Najjeftinija je Albanija

Tako je najjeftinija zemlja u Europi Albanija, odnosno njeni gradovi Tirana, Skadar i Valona. Za život u Tirani, navode analitičari, dovoljno je imati prihode u rasponu od 340 do 680 eura. Od toga na hranu odlazi od 130 do 215 eura, a najamnina jednosobnog stana košta oko 350 eura. U manjim gradovima cijene su još niže.

Slijedi Rumunjska, najjeftinija članica Europske unije. Iz Global citizen solutiona navode da se prosječni mjesečni troškovi u njoj kreću od 430 do 770 eura. Pritom su izdvojili Cluj-Napocu, Brašov i Temišvar kao gradove s niskim troškovima smještaja te jeftinom hranom i drugim namirnicama.

Najamnina u Bukureštu košta oko 500 eura za jednosoban stan u centru, a za slične nekretnine u drugim gradovima kreće se od 300 do 400 eura. Uz to, Rumunjsku se percipira kao kvalitetnu zemlju za život digitalnih nomada i radnika na daljinu jer nudi brz internet tek za desetak eura mjesečno te velik broj coworking prostora.

Poljska je peta najveća zemlja u Europskoj uniji, ali i jedna od najpristupačnijih. Za život je ondje, naime, dovoljno između 500 i 850 eura mjesečno. Pritom se najam nekretnina kreće od 350 do 600 eura u većim gradovima, osim u Varšavi, gdje jednosoban stan u centru košta oko 600 eura, a ponekad i više.

Poljaci se također mogu pohvaliti brzim internetom po niskim cijenama, a velik plus im je i razvijen zdravstveni sustav, s mnoštvom opcija privatnog osiguranja.

Najsiromašnije zemlje među najpovoljnijima za život

Najsiromašnija članica EU-a, koja je na pragu uvođenja eura, također se smatra jednom od najjeftinijih u Europi. Za prosječnu stanarinu u Sofiji potrebno je izdvojiti oko 340 eura, a u manjim gradovima poput Plovdiva 170 eura. Inače, procijenjeni mjesečni troškovi u Bugarskoj iznose između 510 i 770 eura. Najviše se posla nudi u IT-ju, proizvodnji i turizmu.

Češka ima neke od najboljih gradova za život digitalnih nomada. Život u Pragu, Brnu i Ostravi zahtijeva od 680 do 1020 eura mjesečno u prosjeku, a stanarina u Pragu pak prosječno košta oko 600 eura te je nešto niža u Brnu i Ostravi.

Susjedna Mađarska slična je Češkoj po pitanju osnovnih mjesečnih troškova, a kreću se između 600 i 1000 eura. Renta u Budimpešti košta 500 eura, a u drugim većim gradovima, poput Szegeda ili Miškolca, oko 340 eura. Mnogima bi mogla biti privlačna i zlatna viza, odnosno program boravka u zamjenu za investicije u nekretninski fond.

Portugal i nije tako pristupačna zemlja za život, ali u gradovima poput Brage ili Coimbre može se živjeti s plaćom u rasponu od 680 do 1020 eura, koliko iznose osnovni životni troškovi. U Portugalu je velik plus jeftin javni i privatni zdravstveni sustav, ali i zlatna viza te viza za digitalne nomade.

I Srbija na popisu

Slični su troškovi i u slovačkim gradovima Košicama i Prešovu, u kojima mjesečna stanarina košta oko 425 eura, a tehnološki i automobilski sektor privlače velik broj mladih stručnjaka iz inozemstva.

Nama susjedna Srbija također se našla na popisu najjeftinijih europskih zemalja. Global citizen solution navodi da se troškovi života u Beogradu i Novom Sadu kreću od oko 500 do 850 eura. Doduše, na stanarinu će otići između 300 i 425 eura, ali je zato za hranu potrebno izdvojiti od 130 do 215 eura mjesečno, 85 do 130 eura za komunalije te 17 do 26 eura za internet.

Zadnja zemlja na popisu jeftinijih u Europi je Latvija. Mjesečni budžet za život u toj zemlji iznosi između 600 i 850 eura, s time da za najam stana u Rigi košta nešto iznad 500 eura mjesečno, no u Daugavpilsu ili Jelgavi oko 340 eura. Latvija također nudi zlatnu vizu s minimalnom investicijom od 50.000 eura.