Iako su cijene hrane u nekim zemljama niže nego u Europskoj uniji općenito, kućanstva u tim zemljama često troše veći dio svojih prihoda na hranu. Naime, hrana je jedan od najvećih troškova u Europi, čineći u prosjeku oko 11,9 posto potrošnje diljem EU i rastući do čak 20 posto u siromašnijim zemljama poput Rumunjske.

Cijene hrane također se uvelike razlikuju diljem Europe. Indeks razine cijena hrane Eurostata pruža korisnu osnovu za usporedbu. Ako je prosječna košarica hrane u EU postavljena na 100 eura, indeks se može koristiti za označavanje koliko bi ista košarica koštala u svakoj zemlji. Razina cijena iznad 100 znači da je zemlja skuplja od europskog prosjeka, dok brojka ispod 100 ukazuje na to da je jeftinija.

Prema Eurostatu, Sjeverna Makedonija je 2024. godine bila najjeftinija zemlja po cijenama hrane među 36 europskih zemalja. Standardna košarica hrane tamo je koštala 73 eura, što je 27 posto jeftinije od prosjeka EU, navodi Euronews. Švicarska je najskuplja, s cijenama hrane 61,1 posto iznad prosjeka EU, što znači da košarica proizvoda košta 161,1 eura.

Sjeverna Makedonija nije članica EU, ali ima aktivne trgovinske sporazume, dok se Švicarska oslanja na mrežu bilateralnih sporazuma s EU.

Bogate zemlje prednjače u skupoći

Gledajući članice Europske unije, Rumunjska (74,6 eura) ima najnižu razinu cijena hrane, dok Luksemburg (125,7 eura) ima najvišu. Hrana je 25,4 posto jeftinija u Rumunjskoj i 25,7 posto skuplja u Luksemburgu u usporedbi s prosjekom EU.

Nakon Švicarske na vrhu, dvije druge zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) zaokružuju vodeću trojku: Island (146,3 eura) i Norveška (130,6 eura).

Cijene hrane su također barem 10 posto više od prosjeka EU u Danskoj (119,3 eura), Irskoj (111,9 eura), Francuskoj (111,5 eura), Austriji (110,9 eura) i Malti (110,9 eura).

U regiji hrana najjeftinija, osim u Hrvatskoj

Jugoistočna Europa i Zapadni Balkan po statistici imaju relativno niske cijene hrane. Osim Sjeverne Makedonije i Rumunjske, Turska (75,7 eura), Bosna i Hercegovina (82,5 eura), Crna Gora (82,6 eura) i Bugarska (87,1 eura), Srbija (95,7 posto) i Albanija (98,7 posto) su znatno ispod prosjeka EU po cijenama hrane.

Iz zemalja u regiji, najskuplja je Hrvatska. Lani su cijene hrane bile 0,5 posto skuplje od europskog prosjeka. Prema podacima DZS-a, inflacija u Hrvatskoj je u studenom ove godine iznosila 3,8 posto na godišnjoj razini, pri čemu su cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda u proteklih godinu dana poskupjeli za 4,1 posto.

Statističari Eurostata su izračunali kako je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u studenom iznosila 2,2 posto. Pritom su najviše poskupjele usluge, za 3,5 posto, a potom svježa hrana, koja je bila za 3,3 posto skuplja nego u prošlogodišnjem studenom.

Ilaria Benedetti, izvanredna profesorica sa Sveučilišta Tuscia, primijetila je da strukturni čimbenici poput troškova proizvodnje, integracije lanca opskrbe i izloženosti globalnim šokovima igraju ključnu ulogu u razlikama.

"Manja i vrlo otvorena gospodarstva, često s valutama podložnim oštrijim fluktuacijama, doživjela su jači prijenos rastućih troškova energije i poljoprivrednih inputa tijekom pandemije i sukoba između Rusije i Ukrajine“, rekla je Benedetti, dodavši da su ove razlike u cijenama važne jer njihov utjecaj ovisi o tome koliko kućanstva moraju izdvojiti za hranu.

Na hranu se dosta troši

U nekoliko istočnoeuropskih i jugoistočnoeuropskih zemalja hrana čini više od 20 posto potrošnje kućanstava, dok je u gospodarstvima s višim prihodima taj udio obično ispod 12 posto. Zbog toga bilo kakvo poskupljenje hrane nosi teže posljedice u zemljama gdje su prihodi niži.

No, zemlje s višim prosječnim plaćama poput Danske i Švicarske obično imaju više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.

"Razlike u oporezivanju, posebno PDV na prehrambene proizvode, također objašnjavaju neke od razlika", rekao je Alan Matthews, profesor s Trinity Collegea u Dublinu, iako Irska ne naplaćuje PDV na hranu.

Jeremiás Máté Balogh, izvanredni profesor sa Sveučilišta Corvinus u Budimpešti, izjavio je da  razlike u cijenama imaju implikacije za sigurnost hrane, posebno kada se razmatraju u kombinaciji s raspoloživim dohotkom.

"Dok zemlje s visokim prihodima mogu apsorbirati povišene razine cijena, kućanstva s nižim prihodima u srednjoj i istočnoj Europi suočavaju se s nesrazmjernim teretom, čak i ako su nominalne cijene hrane niže", rekao je Balogh. 

Tome u prilog ide i činjenica da Eurostatova statistika o cijenama hrane ne uzima u obzir prihode kuććanstava, pa se tako ne može niti mjeriti pristupačnost hrane u pojedinim zemljama.