Rheinmetallov prihod iznosio je lani 9,9 milijardi eura, pokazuje poslovno izvješće.

Grupa bilježi dvoznamenkasti rast prihoda od 2022. godine, odražavajući ubrzano naoružavanje članica NATO-a nakon ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu krajem veljače.

Kompanija proizvodi, između ostalog, topove i protuzračno oružje, tenkove, vojne kamione, streljivo, dronove i brodove.

U 2022. prihod grupe bio je poskočio 13,2 posto, u 2023. za 12 posto, a u 2024. za čak 36 posto, pokazuju poslovni rezultati na internetskoj stranici grupe.

Uprava je pak bila najavila prihod od oko 10 milijardi eura još u 2024. godini, kada je bio iznosio 9,75 milijardi eura. 

Za 2025. procijenili su u studenom da će prihod u poslovanju s vojnom opremom poskočiti za 35 do 40 posto dok bi se u civilnom ogranku trebao zadržati na razini iz 2024. godine.

Operativna dobit poskočila je u 2025. za 33 posto, na 1,8 milijardi eura. Neto dobit uvećana je za tri posto, na 800 milijuna eura.

Vrijednost nerealiziranih narudžbi iznosi trenutno 63,8 milijardi eura i najveća je otkada je tvrtka osnovana.

Rheinmetall je osnovan daleke 1889. godine i proizvodio je streljivo za Njemačko carstvo, a bio je i ključan dobavljač oružja za njemačku vojsku i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, kada je privremeno nacionaliziran.

U 2026. uprava očekuje skok prihoda za 40 do 45 posto, na 14 do 14,5 milijardi eura, kada se izuzme kupljena nova imovina. 

Grupa je odlučila prodati automobilsko poslovanje i fokusirati se isključivo na vojnu opremu, stoji u izvješću. 

Početkom mjeseca Rheinmetall je postao i vlasnik 51 posto udjela u hrvatskom Dok-Ingu. Vrijednost transakcije nije objavljena.

Europska komisija odobrila je pak sredinom veljače njemačkom divu kupnju poslovanja grupe Lürssen s gradnjom vojnih brodova Naval Vessels Lürssen (NVL), uključujući i navoze u Rijeci.

Krajem siječnja izvršni direktor Armin Papperger rekao je za Reuters da će za brodogradilišta platiti 1,35 milijardi eura.