Rat u Ukrajini, koji traje već četiri godine, te najnoviji i po državama Bliskog istoka najrasprostranjeniji sukob, uz sporadične okršaje diljem svijeta u koje je uglavnom uključen SAD, ponovno su u fokus doveli potrebu jačanja obrambenih kapaciteta ili, prevedeno na razumljiviji jezik, gomilanja naoružanja. Razlog tomu je to što u zbivanjima u Ukrajini i Iranu na posredan ili neposredan način sudjeluju i zapadne zemlje.

Pritom se često ističe da Europa zaostaje u svojoj vojnoj opremljenosti, ali i tehnološkoj razvijenosti po tom pitanju, iako je europska industrija oružja i ranije bila poprilično vitalna. No 'Bijela knjiga' o obrani EU-a, 'teška' 800 milijardi eura, uz obavezu da zemlje članice NATO-a moraju povećati svoja izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine, te nacionalni planovi poput njemačkog, vrijednog 100 milijardi eura, stavili su ozbiljan zadatak pred obrambeni sektor.

Novac, čini se, nije upitan. No što je s proizvodnjom? Na brojnim međunarodnim sajmovima vojne opreme, koji su u proteklom razdoblju također došli pod povećalo šire javnosti, sklapaju se brojni dogovori. Domaće tvrtke već su se ujedinile u Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije te zajednički nastupaju po svijetu, prikazujući znanje i tehnologiju koju su same razvile.

Stoga je odjeknula vijest da njemački obrambeni gigant Rheinmetall preuzima 51,49 posto udjela u domaćoj tvrtki DOK-ING, dosad u stopostotnom vlasništvu Vjekoslava Majetića.

Nijemcima trebaju iskustva

DOK-ING je poznat po svojim sustavima za razminiranje, koji već nekoliko desetljeća aktivno sudjeluju u oslobađanju od mina brojnih krajeva svijeta, a dobar su obol dali i u konačno dovršenom razminiranju Hrvatske. Uz to, bave se razvojem besposadnih vozila. Rheinmetall je, s druge strane, najveći njemački proizvođač oklopnih borbenih vozila i naoružanja.

Gledajući poslovne rezultate, DOK-ING je završio 2024. godinu sa 61,7 milijuna eura prihoda i 11,3 milijuna eura neto dobiti, uz rast prihoda veći od 22 posto. Očekuje se da bi poslovni rezultati tvrtke s 230 zaposlenih, koja ima predstavništva u SAD-u i Južnoafričkoj Republici, za prošlu godinu mogli biti još i bolji. Što se tiče Rheinmetalla, pretprošle su godine zabilježili operativnu dobit od 1,478 milijardi eura, a knjiga narudžbi bila im je vrijedna čak 55 milijardi eura! Ne treba ni spominjati da tvrtka ima 44.000 zaposlenih.

Nesumnjivo se otvara još jedna prilika da se domaća kompanija, već dokazana u svojoj niši, strelovito probije na inozemno tržište. No što će i jedni i drugi, kao i njihovi naručitelji, dobiti od ove suradnje, objasnio nam je vojni analitičar Marinko Ogorec.

'Rheinmetall proizvodi borbena vozila, a DOK-ING proizvodi besposadna vozila. Pretpostavljam da Nijemcima trebaju iskustva u proizvodnji besposadnih vozila, a DOK-ING-u bi dobro došlo iskustvo u naoružavanju besposadnih sustava jer su se oni dosad fokusirali uglavnom na strojeve za razminiranje', ustvrdio je Ogorec.

Već ostvarena suradnja

Suradnja ovih dviju tvrtki već se odvijala na brojnim razinama. Naime u listopadu 2024. godine potpisan je sporazum o razumijevanju za osnivanje zajedničke kompanije koja bi se trebala baviti razvojem besposadnih borbenih i neborbenih sustava. Osim toga, DOK-ING i slovenska tvrtka Valhalla Turrets razvili su besposadni sustav protuzračne i protudronske obrane Komodo-Mangart 25, a on se sastoji od DOK-ING-ova sustava Komodo, kupole koju su razvili Slovenci te Rheinmetallova protuavionskog topa kalibra 25 milimetara.

Moguće je tako da Rheinmetall dobije tehnologiju koja je nedostajala u njegovu arsenalu borbene opreme, a DOK-ING, uz 'vatrenu moć', mogućnost proizvodnje svojih sustava u velikim serijama i njihova plasiranja na brojna tržišta. U kontekstu suvremenog ratovanja, ova suradnja bi, smatra Ogorec, mogla biti itekako plodonosna.

'Vidimo da su se besposadni sustavi pokazali vrlo učinkovitima u Ukrajini, a pokazali su se izuzetno sposobnima i u sukobu u Iranu. To je nekakva budućnost ratovanja i neka nova taktika koju će države usvajati. Neke nove sustave koji će se upotrebljavati u nekim drugim ratovima tek trebamo vidjeti, no očito se radi o sustavima koji su vrlo perspektivni', ustvrdio je stručnjak.

Suradnja domaće kompanije i njemačkog diva mogla bi rezultirati i sasvim novom vrstom besposadnih borbenih sustava. 'Ide se u smjeru da besposadni sustavi ne bi bili kao ovi dosad, fokusirani na male leteće objekte, plovila i objekte za tlo, već bi se išlo na besposadne sustave velikog tipa, poput tenkova, koji danas imaju posadu od četiri osobe, da bi sutra bili bez ijednog čovjeka. Tehnologija se razvija i već sad je na neki način to moguće', ustvrdio je Ogorec.

Pomoć velikih igrača

Naravno, treba reći da ovakva suradnja nije ništa neobično za domaću industriju. Proizvođač dronova Orqa surađuje s brojnim tvrtkama istog usmjerenja iz cijelog svijeta na razvoju zajedničke platforme, pa bi mogli proizvoditi i do milijun daljinski upravljanih letjelica godišnje.

Puno je poznatija suradnja karlovačkog proizvođača ručnog naoružanja HS-Produkta s američkom tvrtkom Springfield Armoury, a koja im je, kaže Ogorec, i omogućila ulazak na američko tržište.

'Većina njihove produkcije plasira se u Americi, a to ne bi bilo moguće da nemaju tu kvalitetu i suradnju s takvim brendom', smatra stručnjak za vojna pitanja.

Ne treba zaboraviti ni to da je Rheinmetall dobio dozvolu Europske komisije za kupnju poslovanja grupe Lürssen s gradnjom vojnih brodova Naval Vessels Lürssen (NVL), što uključuje i navoze u Rijeci.

'Uvijek će biti ratova'

Pravo je pitanje što će se dogoditi s obrambenom industrijom nakon što članice NATO-a i europske zemlje napune svoja skladišta streljivom i modernim vojnim tehnologijama, ali i nakon što na ovaj ili onaj način završe sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku? Američka administracija već razgovara s predstavnicima vojne industrije kako bi obnovila svoje zalihe streljiva i projektila. No Ogorec se ne brine zbog toga. Suradnje poput ove između Rheinmetalla i DOK-ING-a bi, barem u vojnom smislu, mogle biti dugotrajne.

'Vidimo da je povijest zapravo izmjena rata i mira. Ljudska vrsta ratuje otkad postoji, a ratovat će i dalje. Naoružanje će se i dalje trošiti. Nikad se nije dogodilo da je proizvodnja bila prezasićena. U jednom je razdoblju došlo do određenog plafona te su sektori i skladišta bili popunjeni, pa je onda došlo do niza ratova, među kojima je i ukrajinski, gdje se sve to ispraznilo. Nažalost, takva je povijest ljudske vrste. Uvijek će biti ratova', završio je vojni analitičar.