Turistička sezona bi zbog sukoba na Bliskom istoku, ali i kašnjenja rezervacija, mogla bi doći pod znak pitanja. Turistički djelatnici već upozoravaju na neizvjesnost i dodaju da bi trajanje krize moglo dovesti i do rasta cijena turističkih usluga
Rat na Bliskom istoku, pogotovo njegovo širenje na mediteranske zemlje, poput Cipra, izazvao je zabrinutost u turističkim krugovima. Naravno, to nije jedini razlog, jer svi očekuju i bujanje inflacije potaknute naftnom krizom. Stoga je pravo pitanje kakva nas turistička sezona očekuje.
"Naravno da nas je ova situacija na Bliskom istoku iznenadila, odnosno nije bilo nešto što smo očekivali u pripremi ove turističke godine, ali nakon razgovora s partnerima na ključnim emitivnim tržištima, procjenjuje se da trenutačne okolnosti ne bi trebale bitno utjecati na turistički promet u Hrvatskoj. Svi pokušavamo smiriti situaciju i sagledati je objektivno. Kako se sada čini, to ne bi trebalo u bitnome utjecati na realizaciju turističkog prometa u Hrvatskoj, s obzirom da 80 posto gostiju dolazi s europskog tržišta", rekla je u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić.
Nestabilnosti u svijetu nikad nisu bile dobre za turizam, jer su preduvjet za razvoj i jačanje ove branše zapravo sigurnost i mir, ali i konkurentnost u usporedbi s drugim zemljama.
"Ono što mi trebamo učiniti jest jako dobro pripremiti predsezonu i posezonu, ali i glavni dio turističke godine. Moramo biti fokusirani na ono što radimo i podizati konkurentnost. Tu je i pitanje cjenovne konkurentnosti i moramo učiniti sve što možemo kako bismo ostvarili ciljeve koje smo si zadali", poručila je Udovičić.
Izazovna situacija
Unatoč sukobu, Hrvatska je u ovu godinu, po pitanju turizma, već ušla u prilično izazovnoj situaciji.
"Buking je već do sada kasnio, odnosno bio je sporiji ili manji nego što je to prošle godine bio na ovaj dan", istaknuo je predsjednik Udruge putničkih agencija HGK, Boris Žgomba dodavši da aktualna kriza može potaknuti niz ekonomskih posljedica i zakomplicirati situaciju.
"Naravno da ovo što se sada događa na Bliskom istoku nije dobro. Čak i da sutra završi, to nosi posljedice. Nije riječ samo o ratnoj opasnosti i percepciji naših gostiju u Europi, nego o cijelom lancu događaja koji slijedi nakon toga, poskupljenju energenata, inflaciji i pritisku na već volatilna tržišta. Mislim da ćemo ovu turističku godinu rješavati u zadnjem momentu, odnosno u takozvanom last minuteu. To nije dobro i moglo bi dovesti do određenog nereda na tržištu koji neće nikome donijeti korist", ustvrdio je.
Sve u zadnji čas
Jedan od faktora koji određuju kakva će sezona biti je i Uskrs. Ove godine on pada 5. travnja, što u pravilu znači i rupe u rezervacijama nakon blagdana. Govoreći o rezervacijama, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković, ustvrdila je da svi čekaju rasplet situacije na Bliskom istoku, što bi moglo dovesti i do last minute rezervacija čak i u privatnom smještaju.
"Vidimo da su se neki tokovi u obiteljskom smještaju, posebno kada je riječ o bukiranju kuća za odmor, pojačali. Vjerujem da će gosti u ovom razdoblju birati destinacije koje su im bliže, odnosno autodestinacije, a Hrvatska to u velikoj mjeri jest. Iznimka je možda Dubrovnik koji je više aviodestinacija", rekla je Marković.
Promjene se već vide. "Ono što vidimo na terenu jest stagnacija rezervacija iz Amerike i Australije. Ta tržišta su se ove godine vrlo dobro pokazala u first minute rezervacijama, ali sada imamo i određena otkazivanja upravo tih rezervacija. Što se tiče rezervacija iz Europe, one su i dalje tu i stabilne su. Za sada nema većih ni drastičnih otkazivanja", istaknula je Marković.
Hrvatska je sigurna zemlja
Iz Ministarstva turizma poručuju da je Hrvatska dosad bila smatrana sigurnom zemljom te da nema razloga za zabrinutost.
"Znamo da smo po brojnim kriterijima proglašavani najsigurnijom zemljom Mediterana ili čak u Europi i to je nešto što sigurno moramo zadržati. Naravno, u okvirima ove globalne nesigurnosti teško je govoriti o apsolutnoj sigurnosti, međutim, ono što mi trebamo gledati sebe, gledati ono što mi radimo i podizati našu konkurentnost", rekla je državna tajnica.
S obzirom na to da oko 80 posto turističkog prometa čine dolasci iz Europe, a niti u Amerikama se ne očekuju poremećaji, Udovičić je rekla da Hrvatska mora ispuniti svoje ciljeve.
"Moramo učiniti sve da realiziramo turistički promet koji smo si zacrtali, zbog investicija koje su realizirane, ali i zbog općeg značaja turizma za hrvatsko gospodarstvo i državni proračun. U Hrvatskoj se velik broj ljudi bavi turizmom i tu ne možemo riskirati", istaknula je Udovičić.
Novo poskupljenje usluga
No, ako kriza potraje, turisti bi mogli okrenuti leđa Hrvatskoj, ponajprije zbog poskupljenja turističkih usluga koje su, upozorio je Žgomba, direktno povezane s cijenama energenata.
"Činjenica je da su i turističke usluge podložne rastu cijena svega, a to uvijek, nažalost, počinje od energenata. Porast cijena energenata izravno se prelijeva i na ostale troškove", istaknuo je Žgomba te dodao:
"Pitanje svih pitanja jest koliko će ova situacija trajati i u kojem će smjeru ići. Ako potraje dulje, a posebno ako dođe do blokade plovnih putova kroz Hormuški tjesnac, cijene energenata sigurno će rasti. Pitanje je koliko će Vlada moći kompenzirati taj rast i u kojoj mjeri. Sve što se bude događalo s energentima lančano će se preliti na promet, usluge i sve ostalo, pa će se, nažalost, i turistički aranžmani morati prilagoditi novoj situaciji", zaključio je. Potražnja će diktirati cijene u sezoni", naglasio je Žgomba.
Kako bilo, cijene su se lani ipak stabilizirale. Što će biti ove godine, tek treba vidjeti, no u privatnom su smještaju već vidljivi neki trendovi. Marković je upozorila na dva potencijalna scenarija. Jedan je rast cijena smještaja zbog cijena goriva i potražnje, a drugi je pad - uzrokovan prezasićenošću smještaja u turističkim destinacijama i smanjenjem kvalitete turističke ponude.