UŠTEDA ILI UTEG?

Novi val umirovljenika slomit će mirovinski sustav

UMIROVLJENIK PENZIONER SJENA

UMIROVLJENIK PENZIONER SJENA

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi za 20 tisuća i njihovo slanje u mirovinu iduće godine novi je udar na mirovinski sustav, najveći od 1999. kada je umirovljeno 56 tisuća radnika više nego u prethodnim godinama. Tada je pokrenuta mirovinska reforma pa su deseci tisuća radnika 'bježali' u mirovinu po povoljnijim uvjetima. Sličan udar na mirovinski sustav mogao bi se ponoviti dogodine kada se očekuje povećanje broja umirovljenika za 50 tisuća!

Večernjakov sugovornik iz Vlade kaže da će za državne službenike razraditi 'socijalno osjetljiv sustav koji neće opteretiti mirovinski fond', ali odgovora kako to postići – nema. Dio novca trebala bi pokriti naplata doprinosa, dok bi za mirovine na dulji rok rješenje trebalo biti povećanje stope doprinosa za drugi stup s pet na sedam do devet posto.

Ovisno o ostalim proračunskim kalkulacijama, još nije donesena odluka hoće li se stopa izdvajanja za drugi stup povećati od 2013 ili 2014. godine. S druge strane, izvjesno je da će u idućih 20 do 30 godina mirovine pasti na razinu od 25 posto prosječne plaće.

Početkom mirovinske reforme 1999. godine, broj umirovljenika prvi je put premašio 900 tisuća, 2006. bilo ih je 1,1 milijun, a 2010. 1,2 milijuna. Nakon što Milanovićeva vlada provede svoje reforme, počisti državne sustave i potjera nelikvidne tvrtke u stečaj, može se očekivati i 1,3 milijuna umirovljenika. Autori studija o održivosti mirovinskog sustava koje su rađene posljednjih godina nisu to predvidjeli ni u najcrnjim scenarijima.

Poslovni dnevnik upozorava da je najava prijevremenog umirovljenja zaposlenih u državnoj upravi u suprotnosti s Vladinom mirovinskom politikom. Naime, prije samo godinu-dvije dana promjenama Zakona o mirovinskom su odredbe u smjeru produljivanja radnog vijeka i penaliziranja ranijih umirovljenja. Dugo godina upravo su se svojedobna poticanja ljudi da idu u prijevremene mirovine isticala kao jedan od važnih krivaca za problem neodrživosti deficita mirovinskog sustava i nepovoljnog omjera broja zaposlenih (osiguranika) i broja umirovljenika.

Uobičajeni tempo odlazaka u mirovinu u tom sustavu godišnje se procjenjuje na oko dva posto ili oko 5.000 ljudi, što znači da bi bilo dosta 'potaknutih' odlazaka. U Vladi su izračunali da 16 tisuća ljudi ima pravo na punu mirovinu, ali u nju ne idu, jer im zakon to ne dozvoljava. Uz njih, 17 tisuća ljudi ima sve uvjete za prijevremeni odlazak u mirovinu, ali ne idu jer su one male, a i bili bi dodatno penalizirani.

S obzirom na proračunski okvir zacrtan trogodišnjim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, konkretiziranje priča o smanjenju broja zaposlenih u javnom sektoru za osam posto utoliko nije iznenađenje. Prema projekcijama iz Smjernica, Vlada bi iduće godine proračunske izdatke za zaposlene trebala smanjiti za daljnjih 880 milijuna kuna ili nešto više od četiri posto u odnosu na ovogodišnji plan. Usto, značajne daljnje uštede na zaposlenima planiraju se i u sklopu materijalnih rashoda, kod kojih je projicirano smanjenje za 840 milijuna kuna ili čak 9,4 posto u odnosu na ovogodišnji plan, a kao područje ušteda posebno su apostrofirane upravo naknade troškova zaposlenima. Svaki pak zaostatak u ostvarenju plana za ovu godinu znači potrebu većeg rezanja u idućoj.

Ekonomistima koji godinama zazivaju reformu javne uprave i javnog sektora, međutim, model s umirovljenjima ne vodi rješavanju strukturnih problema. 'Time se u mirovinu guraju i ljudi s iskustvom, specijalnostima i stručnošću koji nisu lako nadomjestivi, a mnogi iz kategorije političkog zbrinjavanja u proteklih 15-ak godina ostat će i dalje u sustavu', upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Istina, ta smanjenja broja zaposlenih neće pokvariti statistiku nezaposlenosti. Proračunski gledano, dio izdataka za plaće (prema procjenama, oko dvije milijarde kuna) time se prebacuje u (znatno manje) izdatke za mirovine, ali uz znatan trošak poticanja ljudi da odu u mirovinu, a prema zakonskim propisima ne moraju. To što taj ceh ne bi stigao odmah na naplatu, već kroz nekoliko godina, ne briše postojanje obveze tj. duga.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi