Oni s mirovinom od 300 eura dobili su 20 eura više, mirovina od 500 eura rasla je za 32, a ona od 1000 eura za 65 eura. Tako je većina umirovljenika dobila u prosjeku oko 28 eura veće mirovine, no bivši saborski zastupnici i članovi Vlade dobili su povišicu i do 145 eura.

'Od 1. srpnja mirovine su usklađene po novoj formuli u odnosu 85:15, ovisno o rastu plaća i potrošačkih cijena u prethodnih šest mjeseci u odnosu na šest mjeseci prije, što je rezultiralo povećanjem od 6,48 posto i mislim da je jasno da mirovine rastu', rekla je ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak za HRT.

Prosječno povećanje iznosi 42 eura, za što je do kraja godine osigurano više od 235 milijuna eura, uz sredstva za dodatno usklađivanje.

'Redefinirali smo formulu i ona je sad povoljnija jer je prethodna bila 70:30. Formula usklađivanja ne može bitno utjecati na visinu mirovina jer ona prati rast plaća i potrošačkih cijena na individualnoj razini. Zato smo kroz Zakon o mirovinskom osiguranju donijeli niz mjera koje utječu na povećanje mirovine, a to je povećanje najnižih mirovina, povećanje invalidskih mirovima te dodani staž za svako rođeno i posvojeno dijete', pojasnila je Čičak.

Stanišić: Mirovine po posebnim propisima dijelile su se šakom i kapom

Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić smatra da se ovim usklađivanjem nije puno postiglo.

'Cijelo vrijeme kaskamo za plaćama. Udio naših mirovina u plaćama je oko 45 posto dok je u Sloveniji taj dio 67 posto. Nikako da to izjednačimo, a kamoli da počnemo s mirovinama ići malo više da bismo došli do postotka koji bi bio zadovoljavajući za sve umirovljenike', rekla je.

Smatra da su se od 1990. nadalje 'mirovine po posebnim propisima dijelile šakom i kapom'.

Špika: Razdvojiti mirovine po općim propisima od onih po posebnim propisima

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika smatra da bi trebalo razdvojiti mirovine po općim propisima od onih po posebnim propisima.

'Ako se izračunavaju na poseban način, nema razloga da se na isti način i usklađuju. Oni ovako imaju dva benefita jer su dobili mirovine koje nisu ovisile o visini uplate i duljini radnog staža', kazao je.

Čičak je podsjetila da je 'taj neuspješni eksperiment napravljen 2015. godine'.

'To je bio potpuno promašen postupak te je ukinut 2016. godine. Radilo se o administrativnom razdvajanju', rekla je.

Naglasila je da samo duljim radom možemo ostvariti veću mirovinu.

Čičak: Glavni cilj je duži rad

'Nas ne zanima prosjek, statistika daje ono što poželite. Nas zanima činjenica koja kaže da gotovo 60 posto umirovljenika živi u siromaštvu. Ovo usklađenje dolazi šest, sedam mjeseci nakon što nastupi šteta od inflacije', poručio je Špika.

'Ovo je treći najveći zaostatak za rastom plaća. Dok god se mirovine ne budu usklađivale 100 posto ili s rastom plaća ili s rastom cijena, one će svaki put sve više zaostajati za plaćom. Nemamo ništa, od 2016. godine udio mirovine u prosječnoj plaći nije se nimalo pomaknuo', dodao je.

Špika je kazao da je Blok umirovljenika predlagao da najmanja mirovina za 40 godina staža ne može biti niža od 880, odnosno 1000 eura. Čičak je naglasila da to nije ostvarivo te da mirovinski sustav nije sustav mirovinske skrbi.

'Glavni cilj je duži rad. U Hrvatskoj imamo prosječan staž od 31 godine, što je premalo', kazala je Čičak.